hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka

Josip Sarić ; Ministarstvo rada i socij'alne skrbi Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Antun Petak ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 281-295 preuzimanja: 363* citiraj
APA 6th Edition
Sarić, J. i Petak, A. (2001). O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 281-295. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100342
MLA 8th Edition
Sarić, Josip i Antun Petak. "O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 281-295. https://hrcak.srce.hr/100342. Citirano 23.10.2021.
Chicago 17th Edition
Sarić, Josip i Antun Petak. "O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 281-295. https://hrcak.srce.hr/100342
Harvard
Sarić, J., i Petak, A. (2001). 'O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 281-295. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100342 (Datum pristupa: 23.10.2021.)
Vancouver
Sarić J, Petak A. O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 23.10.2021.];39(1/4 (151/154)):281-295. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100342
IEEE
J. Sarić i A. Petak, "O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 281-295, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100342. [Citirano: 23.10.2021.]

Sažetak
Tendencije kretanja stanovništva hrvatskih otoka (primjerice, ostarjela
populacija - približno jedna petina starija je od 65 godina života i intenzivna depopulacija),
s jedne strane, te gospodarski problemi i depresija, s druge strane, temeljni
su razlozi zbog kojih je udjel socijalno ugroženih kategorija u otočnoj populaciji
razmjerno vrlo visok i zbog kojih država treba donijeti program socijalnih mjera kako
bi se tom stanovništvu omogućila prihvatljiva socijalna sigurnost. Donošenje
takvog programa aktualizira i činjenica što u izradi Nacionalnog programa razvitka
hrvatskih otoka nisu sudjelovali eksperti za ovo područje , a ove su mjere jedna od
pretpostavki revitalizacije ljudskih zajednica i gospodarstva na hrvatskim otocima.
Naposljetku, otvoreno je i pitanje institucionalnog sustava, jer su dosad takvu skrb
provodile ustanove čije je sjedište bilo u većim mjestima, obično izvan otoka, a time
i daleko od korisnika odnosno klijenata.
Autori se zalažu za cjelovit sustav socijalne skrbi, a posebice navode: skrb o starijim
i nemoćnim osobama u malim depandansama domova umirovljenika dislociranim
po otocima (one bi organizirale izvaninstitucionalnu pomoć primjerenu niskom
životnom standardu i poštivale psiho-socijalnu klimu zbrinjavanja), te skrb o
djeci i mladeži koja manifestira različite oblike asocijalnog, nasilničkog i drugog socijalno
neprihvatljivog ponašanja (poradi vrlo velikog porasta udjela mladih koji
manifestiraju ovakve simptome briga o djeci proklamirana je kao nacionalni prioritet
ali je broj stručnjaka i ustanova ostao isti što znači da takve ustanove nisu ekipirane
stručnjacima primjerenog profila, a to nalaže uvođenje novih oblika rada i ekipiranje
centara za socijalnu skrb primjerice za rad sa zanemarenom djecom - škole
za roditelje, savjetovališta, nadalje uključivanje udruga, obnavljanje službe zaštite
mentalnog zdravlja u domovima zdravlja itd.). Autori prikaz zaključuju pripomenom
kako promjena socijalne slike i učinkovitost ovog instrumentarija ovisi o pokretanju
novog razvojnog ciklusa te adekvatnoj skrbi o stručnom osoblju socijalne zaštite.

Ključne riječi
socijalni problemi; program mjera; socijalna skrb; hrvatski otoci

Hrčak ID: 100342

URI
https://hrcak.srce.hr/100342

[engleski]

Posjeta: 692 *