hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati

Vladimir Skračić ; Filozofski fakultet u Zadru, Sveučilište u Splitu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 297-317 preuzimanja: 1.011* citiraj
APA 6th Edition
Skračić, V. (2001). Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 297-317. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100343
MLA 8th Edition
Skračić, Vladimir. "Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 297-317. https://hrcak.srce.hr/100343. Citirano 21.09.2021.
Chicago 17th Edition
Skračić, Vladimir. "Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 297-317. https://hrcak.srce.hr/100343
Harvard
Skračić, V. (2001). 'Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 297-317. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100343 (Datum pristupa: 21.09.2021.)
Vancouver
Skračić V. Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 21.09.2021.];39(1/4 (151/154)):297-317. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100343
IEEE
V. Skračić, "Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 297-317, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100343. [Citirano: 21.09.2021.]

Sažetak
Budući da se Nacionalni park Kornati prostire na otocima koji su bili u
privatnom vlasništvu nasljednika onih koji su kornatski posjed obrađivali u kolonatskom
odnosu, a da se o interesima vlasnika nije vodilo računa u izradi prostornih
planova, autor se pozabavio ovim specifičnim kolonatskim gospodarstvom u
zaštićenom prostoru Nacionalnog parka. Rad je nastao preradom jednog dijela studije
izrađene za potrebe izmjene i dopune prostornog plana. Glavni je cilj bio odrediti
mjesto i ulogu kolonatskog posjeda u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka
Kornati, te mjesto i ulogu vlasnika u sustavu zaštite. Međutim , zbog toga jer ovaj
problem nije bio predmetom znanstvenih i stručnih istraživanja prilog uglavnom
zastaje na identifikaciji >>praznina« koje valja popuniti budućim istraživanjima.
Kornatske je otoke isprva zadarska komuna, u čijem su vlasništvu bili, davala u zakup
svojim bogatim građanima, a oni su ih opet davali u različite tipove podzakupa
svojim kolonima - najčešće stanovnicima Dugog Otoka. Novi koloni, Murterani
(stanovnici otoka Murtera, koji su i danas vlasnici gotovo četiri petine površine
Kornata) došli su sa svojim stadima na kornatski pašnjak 1627. godine u potrazi za
novim životnim prostorom (zbog prenapučenosti matičnog otoka uvjetovane pristizanjem
mase prebjega pred Turcima). Bivši su koloni kornatski pašnjak otkupili u
tri navrata počam od druge polovice 19. stoljeća, ali su vlasnici plodnih oranica
ostali stanovnici Dugog Otoka. Koloni su bili težaci i pastiri bez ikakvih obrtnih i
proizvodnih sredstava te potpuno isključeni iz ribolova. Dapače, Kornatari nisu
imali domicil na tim otocima nego na matičnom otoku što je uvjetovalo nastanak
tzv. prekomorskog, kolonatskog, modela upravljanja posjedom, posebnu arhitekturu,
način života za vrijeme boravka na posjedu itd. U međuvremenu posjed je
isparceliran i kako je proglašenjem Nacionalnog parka stvorena atmosfera mogućeg
njegovog gubitka, autor prikazuje aktualno stanje i zalaže se za zaštitu posebnih interesa
vlasnika na način koji neće dovesti u pitanje opći interes i zaštitu prirode.

Ključne riječi
kolonatski posjed; upravljanje nacionalnim parkom; interes vlasnika i zaštita prirode; Kornati

Hrčak ID: 100343

URI
https://hrcak.srce.hr/100343

[engleski]

Posjeta: 1.365 *