hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih

Ivana Tucak Junaković   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2166-1089 ; Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju
Marina Nekić ; Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju
Irena Burić ; Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju

Puni tekst: hrvatski, pdf (127 KB) str. 11-21 preuzimanja: 1.066* citiraj
APA 6th Edition
Tucak Junaković, I., Nekić, M. i Burić, I. (2013). Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih. Medica Jadertina, 43 (1-2), 11-21. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100543
MLA 8th Edition
Tucak Junaković, Ivana, et al. "Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih." Medica Jadertina, vol. 43, br. 1-2, 2013, str. 11-21. https://hrcak.srce.hr/100543. Citirano 23.10.2019.
Chicago 17th Edition
Tucak Junaković, Ivana, Marina Nekić i Irena Burić. "Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih." Medica Jadertina 43, br. 1-2 (2013): 11-21. https://hrcak.srce.hr/100543
Harvard
Tucak Junaković, I., Nekić, M., i Burić, I. (2013). 'Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih', Medica Jadertina, 43(1-2), str. 11-21. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100543 (Datum pristupa: 23.10.2019.)
Vancouver
Tucak Junaković I, Nekić M, Burić I. Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih. Medica Jadertina [Internet]. 2013 [pristupljeno 23.10.2019.];43(1-2):11-21. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100543
IEEE
I. Tucak Junaković, M. Nekić i I. Burić, "Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih", Medica Jadertina, vol.43, br. 1-2, str. 11-21, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100543. [Citirano: 23.10.2019.]

Sažetak
Mnoga istraživanja pokazuju da je samoprocjena zdravlja dobar pokazatelj objektivnog zdravstvenog stanja odraslih osoba. Na nju mogu utjecati brojni čimbenici, kao što su sociodemografska obilježja, prisutnost kroničnih bolesti, zdravstveno ponašanje, osobnost osobe, socijalna podrška, usamljenost, samoća i drugi.
Glavni je cilj ovoga istraživanja bio ispitati spolne i dobne razlike u samoprocjeni zdravlja, te doprinos usamljenosti i preferirane samoće nakon kontrole utjecaja nekih sociodemografskih varijabli, objašnjenju individualnih razlika u samoprocjeni zdravlja u prigodnom nekliničkom uzorku odraslih.
U istraživanju je sudjelovalo 300 osoba u dobi od 25 do 75 godina iz različitih dijelova Hrvatske. Od instrumenata su korištene kratka verzija UCLA skale usamljenosti i Adaptirana skala preferirane samoće, dok je samoprocjena zdravlja ispitana jednim pitanjem („Kako biste ocijenili svoje sadašnje zdravlje?“).
Suprotno nekim ranijim nalazima, rezultati našeg istraživanja pokazali su da se muškarci i žene značajno ne razlikuju u samoprocjeni zdravlja. Starije osobe su svoje zdravlje procjenjivale značajno gorim u odnosu na mlađe i sredovječne odrasle. Usamljenost je značajno negativno, iako relativno nisko, korelirala sa
samoprocjenom zdravlja. Nakon kontrole doprinosa nekih sociodemografskih varijabli, usamljenost je vrlo skromno, iako značajno, pridonijela objašnjenju varijance samoprocjene zdravlja. Samoća nije značajno korelirala sa samoprocjenom zdravlja, te ni njezin doprinos objašnjenju ove kriterijske varijable nije bio
značajan. Zaključile smo da usamljenost i, još više, samoća, nemaju veću ulogu u objašnjenju samoprocjene zdravlja sudionika ovoga istraživanja.

Ključne riječi
usamljenost; samoća; samoprocjena zdravlja

Hrčak ID: 100543

URI
https://hrcak.srce.hr/100543

[engleski]

Posjeta: 1.482 *