hrcak mascot   Srce   HID

Psihologijske teme, Vol.22 No.1 Travanj 2013.

Izvorni znanstveni članak

Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija

Mirjana Tonkovic ; Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Andrea Vranić ; Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, PDF (245 KB) str. 117-134 preuzimanja: 717* citiraj
APA 6th Edition
Tonkovic, M. i Vranić, A. (2013). Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija. Psihologijske teme, 22 (1), 117-134. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100708
MLA 8th Edition
Tonkovic, Mirjana i Andrea Vranić. "Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija." Psihologijske teme, vol. 22, br. 1, 2013, str. 117-134. https://hrcak.srce.hr/100708. Citirano 21.08.2018.
Chicago 17th Edition
Tonkovic, Mirjana i Andrea Vranić. "Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija." Psihologijske teme 22, br. 1 (2013): 117-134. https://hrcak.srce.hr/100708
Harvard
Tonkovic, M., i Vranić, A. (2013). 'Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija', Psihologijske teme, 22(1), str. 117-134. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100708 (Datum pristupa: 21.08.2018.)
Vancouver
Tonkovic M, Vranić A. Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija. Psihologijske teme [Internet]. 30.04.2013. [pristupljeno 21.08.2018.];22(1):117-134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100708
IEEE
M. Tonkovic i A. Vranić, "Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojanih informacija", Psihologijske teme, vol.22, br. 1, str. 117-134, Kolovoz 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100708. [Citirano: 21.08.2018.]

Sažetak
Prilikom procjene pojmova ljudi gotovo automatski pretpostavljaju kako su objekti koji se u prostoru nalaze gore pozitivni, dok su objekti koji se u prostoru nalaze dolje negativni (Meier i Robinson, 2004). Budući da se prostor i udaljenost koristi i kako bi se opisala sličnost među nekim pojmovima (Casasanto, 2008), pokazuje se i kako razdvajanje ruku u zadatku binarne klasifikacije smanjuje interferenciju i umanjuje kognitivni napor. Cilj je ovog rada bio testirati ove pretpostavke i provjeriti posljedice koje na pamćenje imaju utvrđene razlike u brzini obrade pozitivnih i negativnih pojmova, ovisno o položaju na kojem su ti pojmovi prikazani, te načinu na koji su davani odgovori. Zadatak sudionika (N=175) bio je procijeniti je li prezentirani pojam pozitivan ili negativan, pri čemu su ti pojmovi prikazivani na dvije prostorne lokacije – pri vrhu ili dnu ekrana, a odgovori su davani razmaknutim ili približenim rukama. Bilježeno je vrijeme potrebno za donošenje procjene te točnost odgovora. Dijelu je sudionika zatim zadan nenajavljen zadatak slobodnog dosjećanja, a njihovi su odgovori kategorizirani u odnosu na procjenu valencije pojma kojeg su se dosjetili i njegovo mjesto pojavljivanja u eksperimentalnom postupku. Rezultati su pokazali da sudionici brže odgovaraju na pozitivne riječi kada su one prikazane gore, nego kada su prikazane dolje. Razdvajanje ruku nije imalo efekt na brzinu reagiranja. Rezultati na mjeri pamćenja pokazali su da sudionici pamte više pozitivnih nego li negativnih riječi, te da je razdvajanje ruku u zadatku klasifikacije rezultiralo nešto boljim rezultatom u zadatku dosjećanja. Rezultati su razmotreni u svjetlu dosadašnjih istraživanja metaforičke reprezentacije afekata.

Ključne riječi
metafore; mentalne reprezentacije; afekt; dosjećanje

Hrčak ID: 100708

URI
https://hrcak.srce.hr/100708

Posjeta: 1.097 *