Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa
Vladimir Borić
; Klinika za estetsku i plastičnu kirurgiju »Milo«, Zagreb, Hrvatska
Marijo Bagatin
; Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Medicinskog fakulteta, Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Borić, V. i Bagatin, M. (1991). Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa. Acta stomatologica Croatica, 25 (4), 239-244. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100810
MLA 8th Edition Borić, Vladimir i Marijo Bagatin. "Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa." Acta stomatologica Croatica, vol. 25, br. 4, 1991, str. 239-244. https://hrcak.srce.hr/100810. Citirano 27.02.2021.
Chicago 17th Edition Borić, Vladimir i Marijo Bagatin. "Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa." Acta stomatologica Croatica 25, br. 4 (1991): 239-244. https://hrcak.srce.hr/100810
Harvard Borić, V., i Bagatin, M. (1991). 'Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa', Acta stomatologica Croatica, 25(4), str. 239-244. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100810 (Datum pristupa: 27.02.2021.)
Vancouver Borić V, Bagatin M. Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa. Acta stomatologica Croatica [Internet]. 1991 [pristupljeno 27.02.2021.];25(4):239-244. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100810
IEEE V. Borić i M. Bagatin, "Kvantitativna deskriptivna analiza maksilarnog luka kod jednostranih rascjepa", Acta stomatologica Croatica, vol.25, br. 4, str. 239-244, 1991. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100810. [Citirano: 27.02.2021.]
Sažetak Potreba za što jednostavnijim, rutinski prihvatljivim, morfološkim istraživanjem maksilarnog luka kod rascjepa usne i nepca rezultirala je novom, originalnom, objektivnom kompjutoriziranom analizom. Metoda iznesena u ovom radu pogodna je za kliničku dokumentaciju, praćenje i za znanstveno istraživanje rascjepa. Set oznaka i faktora daje »ratio-odnos« asimetrije ili pomaka segmenta, umjesto apsolutnih brojeva, što je pogodnije za uspoređujuća ispitivanja i praćenja.