hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.85

Srednjojadranski prag – važnija istraživanja i metodologija obrade podataka

Dražen Jašić
Zlatimir Bićanić
Josip Kasum

Puni tekst: engleski, pdf (341 KB) str. 127-143 preuzimanja: 711* citiraj
APA 6th Edition
Jašić, D., Bićanić, Z. i Kasum, J. (2002). The Central Adriatic Shelf – Important Research and Data Processing Methodology. Geoadria, 7 (1), 127-143. https://doi.org/10.15291/geoadria.85
MLA 8th Edition
Jašić, Dražen, et al. "The Central Adriatic Shelf – Important Research and Data Processing Methodology." Geoadria, vol. 7, br. 1, 2002, str. 127-143. https://doi.org/10.15291/geoadria.85. Citirano 15.04.2021.
Chicago 17th Edition
Jašić, Dražen, Zlatimir Bićanić i Josip Kasum. "The Central Adriatic Shelf – Important Research and Data Processing Methodology." Geoadria 7, br. 1 (2002): 127-143. https://doi.org/10.15291/geoadria.85
Harvard
Jašić, D., Bićanić, Z., i Kasum, J. (2002). 'The Central Adriatic Shelf – Important Research and Data Processing Methodology', Geoadria, 7(1), str. 127-143. https://doi.org/10.15291/geoadria.85
Vancouver
Jašić D, Bićanić Z, Kasum J. The Central Adriatic Shelf – Important Research and Data Processing Methodology. Geoadria [Internet]. 2002 [pristupljeno 15.04.2021.];7(1):127-143. https://doi.org/10.15291/geoadria.85
IEEE
D. Jašić, Z. Bićanić i J. Kasum, "The Central Adriatic Shelf – Important Research and Data Processing Methodology", Geoadria, vol.7, br. 1, str. 127-143, 2002. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.85

Sažetak
Metodološki pristup analizama oceanografskih stanja morske vode određuje namjena rada i opća svrha istraživanja. U posljednjih nekoliko desetljeća, znanstveni je rad u ovom području napredovao, zahvaljujući računalnoj obradi podataka, čemu osobito pogoduju suvremena tehnička i tehnološka dostignuća. Temeljem vrsnih podataka dolazi se do dobrih rezultata, a time se značajno povećava aplikativnost znanstvenih zaključaka. Ovaj je rad osvrt na istraživanja srednjojadranskog praga, koja su izostala u dugogodišnjoj znanstveno-istraživačkoj tradiciji o Jadranskom moru. Do sada se u radovima s geografsko-oceanografskim naznakama redovito spominjalo Palagruški prag kao temeljnu stubu u jadranskom bazenu, koja određuje sve dinamične uvjetovanosti vodenih masa. Međutim, takvo shvaćanje valja ispraviti. Prag između sjevernog Jadrana i južnojadranske kotline nije stuba, već podmorski plato, dulji nego širi, pa mu sa znanstvenog stajališta valja prići s puno više opreza, te mu posvetiti znatno više pozornosti. Rad se još ocjenjivački odnosi na neke metodološke pristupe u istraživanjima i mjerenjima vrijednosti oceanografskih parametara, te se predlažu nova tehnička rješenja. Sama svrha rada analiza je nekih metodoloških pristupa u prezentaciji oceanografskih stanja morske vode u području srednjojadranskog praga i uvod u niz članaka koji ovom akvatoriju moraju opravdati puno značenje s geografskog i oceanološkog stajališta.

Ključne riječi
srednjojadranski prag; metodologija; oceanografija; podatak

Hrčak ID: 9618

URI
https://hrcak.srce.hr/9618

[engleski]

Posjeta: 1.642 *