Filozofska istraživanja, Vol. 33 No. 1, 2013.
Izvorni znanstveni članak
Metaforičko mišljenje
Gordana Škorić
; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U odnosu filozofije i umjetnosti, metaforičko mišljenje ima poseban status. Od antičke retorike, metafora je bitna jezička figura. U prošlom stoljeću postaje modelom estetičkih i znanstvenih procesa spoznaje i stvaralaštva i teorijskih rasprava u znanosti o književnosti, filozofiji jezika i lingvistici, tj. o hermeneutičkim, jezičkoanalitičkim i strukturalističkim paradigmama. Zanimati će nas Grassijeva hermeneutika metafore. Dok Heidegger drži da je pretpostavka metaforičkog mišljenja tradicionalno razlikovanje osjetilnog i nadosjetilnog bića, tj. da pjesništvo nije metafora, Grassi ide drugim putom, zastupajući tezu da je pjevanje pjesnika i sâmo povijesni bitak zapadnog čovjeka − tumačeći npr. ironički izraz u romantičara novim oblikom mišljenja. Slično Grassiju, i Ricœur smatra da je Heideggerova upotreba metafore ipak važnija od onoga što usput govori protiv nje.
Ključne riječi
metafora; metaforičko mišljenje; hermeneutika metafore; Ernesto Grassi; Martin Heidegger; Paul Ricœur
Hrčak ID:
101677
URI
Datum izdavanja:
17.4.2013.
Posjeta: 2.241 *