hrcak mascot   Srce   HID

Šumarski list, Vol. 137 No. 3-4, 2013.

Izvorni znanstveni članak

REGENERACIJA ŠUMA Juniperus excelsa M. Bieb. U NACIONALNOM PARKU PRESPA U GRČKOJ

Athanasios Stampoulidis ; Department of Forestry and Management of the Environment and Natural Resources, Democritus University, Orestiada, Greece
Elias Milios ; Department of Forestry and Management of the Environment and Natural Resources, Democritus University, Orestiada, Greece
Kyriaki Kititkidou   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3198-9387 ; Department of Forestry and Management of the Environment and Natural Resources, Democritus University, Orestiada, Greece

Puni tekst: engleski, pdf (353 KB) str. 163-171 preuzimanja: 409* citiraj
APA 6th Edition
Stampoulidis, A., Milios, E. i Kititkidou, K. (2013). THE REGENERATION OF PURE Juniperus excelsa M. Bieb. STANDS IN PRESPA NATIONAL PARK IN GREECE. Šumarski list, 137 (3-4), 163-171. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/101867
MLA 8th Edition
Stampoulidis, Athanasios, et al. "THE REGENERATION OF PURE Juniperus excelsa M. Bieb. STANDS IN PRESPA NATIONAL PARK IN GREECE." Šumarski list, vol. 137, br. 3-4, 2013, str. 163-171. https://hrcak.srce.hr/101867. Citirano 26.04.2019.
Chicago 17th Edition
Stampoulidis, Athanasios, Elias Milios i Kyriaki Kititkidou. "THE REGENERATION OF PURE Juniperus excelsa M. Bieb. STANDS IN PRESPA NATIONAL PARK IN GREECE." Šumarski list 137, br. 3-4 (2013): 163-171. https://hrcak.srce.hr/101867
Harvard
Stampoulidis, A., Milios, E., i Kititkidou, K. (2013). 'THE REGENERATION OF PURE Juniperus excelsa M. Bieb. STANDS IN PRESPA NATIONAL PARK IN GREECE', Šumarski list, 137(3-4), str. 163-171. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/101867 (Datum pristupa: 26.04.2019.)
Vancouver
Stampoulidis A, Milios E, Kititkidou K. THE REGENERATION OF PURE Juniperus excelsa M. Bieb. STANDS IN PRESPA NATIONAL PARK IN GREECE. Šumarski list [Internet]. 2013 [pristupljeno 26.04.2019.];137(3-4):163-171. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101867
IEEE
A. Stampoulidis, E. Milios i K. Kititkidou, "THE REGENERATION OF PURE Juniperus excelsa M. Bieb. STANDS IN PRESPA NATIONAL PARK IN GREECE", Šumarski list, vol.137, br. 3-4, str. 163-171, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101867. [Citirano: 26.04.2019.]

Sažetak
Kontekst: Juniperus excelsa M. Bieb je vrsta s plastičnosti rasta sposobna za rast u teškim abiotskim uvjetima, kao i u teškim biotskim uvjetima (Hall 1984.; Ahmed et al. 1989., 1990., Fisher i Gardner 1995.; Gardner i Fisher 1996.; Carus 2004.; Milios sur. 2007., 2009., 2011.; Ozkan i sur. 2010.).
Cilj: Cilj ovog rada bio je analizirati regeneraciju jednoličnih populacija J. excelsa u nacionalnom parku Prespa u Grčkoj i utvrđivanje je li dominantna regeneracija na čistinama ili uz pomoć biljaka zaštitnica.
Metoda: Promatrano područje podijeljeno je u devedeset parcela od 500 m2 (20 m x 25 m), u šest strukturnih tipova, koji se nalaze u dva tipa lokacije, s pomoću stratificirane metode slučajnog uzorka. Za karakterizaciju lokacija koristila se dubina tla, koja je određena kroz profil tla (jedan u svakoj parceli) (vidi Papalexandris i Milios 2010.). Lokacija tipa A je lokacija dobre kvalitete (uglavnom produktivni dijelovi područja), dok je lokacija tipa B lokacija srednje kvalitete (manje produktivni dijelovi) (vidi također Stampoulidis i Milios 2010.). Šest strukturnih vrsta jednolikih populacija vrste J. excelsa u nacionalnom parku Prespa su: 1) rijetke (STADS) i 2) guste (STADD) populacije ili skupine na lokaciji tipa A, gdje se u značajnom broju stabala pojavljuje živo lišće (LF) u visini od 50 do 60 cm iznad zemlje, 3) rijetke (STBDS) i 4) guste (STBDD) populacije ili skupine na lokaciji tipa B, gdje se u značajnom broju stabala LF pojavljuje u visini od 50 do 60 cm iznad tla, 5) rijetke (STBDSGR) i 6) guste (STBDDGR) populacije ili skupine na lokaciji tipa B, gdje se LF stabala pojavljuje tik uz zemlju. U svakoj parceli, sve regeneracijske biljke J. excelsa podijeljene su u dvije kategorije. Prva katego­rija predstavlja sadnice koje su se primile i rasle uz pomoć drugih biljaka (F), dok se druga kategorija odnosi na sadnice koje se nalaze u prazninama između raslinja bez značajnog bočnog hlada (G).
Rezultati i rasprava: Samo dvije regeneracijske biljke J. excelsa kategorije F pronađene su pod raslinjem jedinki drugih vrsta, a ostatak F biljaka rastao je uz pomoć stabala ili skupina stabala J. excelsa. Pomaganje ne dominira u procesu regeneracije J. excelsa u nacionalnom parku Prespa. S druge strane, to ne znači da je regeneracija u prazninama dominantna (Tablice 1 i 3). Iako pomaganje nije dominantan proces u regeneraciji vrste J. excelsa u nacionalnom parku Prespa, značajan broj regeneracijskih biljaka izrasao je uz pomaganje (Tablice 1 i 3). Produktivnost lokacije vjerojatno utječe na proces pomaganja. Primanje većeg broja F sadnica na lokaciji tipa A u usporedbi s lokacijom tipa B (Tablica 2) je vjerojatno rezultat veće količine raspoloživog prostora za rast (vidi Oliver i Larson 1996.) koji se nalazi u blizini i ispod biljaka pomagačica na lokaciji tipa A. To je uglavnom zbog veće dostupnosti vode (kao rezultat dubljeg tla) (vidi Papalexandris i Milios 2010.). Ta veća količina dostupnog prostora rasta daje F biljkama sposobnost da se bolje natječu s biljkama pomagačicama. U 2008. 430 koza, 670 ovaca i 45 krava pase na proučavanom području (podaci lokalnog veterinara). U prošlosti, puno više stoke paslo je na tom području (podaci od starijih stanovnika). U ovom istraživanju ispaša je odlučujući čimbenik koji određuje regeneracijski proces vrste J. excelsa, koja se može primiti i rasti kako na svjetlu tako i u hladu. Iako nisu pronađene popasene sadnice, regeneracijske biljke vjerojatno uništava gaženje. Intenzivna ispaša listača u obližnjim mješovitim populacijama eventualno objašnjava odsutnost tragova ispaše na sadnicama vrste J. excelsa, budući da koze, ovce i goveda preferiraju listače. Čini se da gaženje smanjuje gustoću sadnica u prazninama, što sprječava dominaciju regeneracijskih biljaka koje rastu na punom svjetlu, čak i na dva od tri strukturnih tipa, gdje su područja bez pokrova lišća drveća, a grmlje je oko 60 do 70 % ukupnog područja. S druge strane, ako bi se broj životinja koje pasu znatno povećao, dominantan proces regeneracije vjerojatno bi bila zaštita sadnica od gaženja koju pruža pomaganje biljaka zaštitnica. Vrste J. excelsa mogu biti vrlo zanimljivi kandidati za obnovu degradiranog zemljišta.

Ključne riječi
Juniperus excelsa; regeneracija; pomaganje; biljke zaštitnice; čistina

Hrčak ID: 101867

URI
https://hrcak.srce.hr/101867

[engleski]

Posjeta: 608 *