Marica Živko
; Stomatološka poliklinika »Milan Milanović« , Zagreb, Hrvatska
Dora Najžar-Fleger
; Stomatološka klinika KBC u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Božidar Pavelić
; Stomatološka klinika KBC u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
V. Beranek
; Stomatološka poliklinika »Milan Milanović« , Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Živko, M., Najžar-Fleger, D., Pavelić, B. i Beranek, V. (1989). Rezidualni karijes i zubi u protetskoj obradi. Acta stomatologica Croatica, 23 (4), 329-334. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/101959
MLA 8th Edition Živko, Marica, et al. "Rezidualni karijes i zubi u protetskoj obradi." Acta stomatologica Croatica, vol. 23, br. 4, 1989, str. 329-334. https://hrcak.srce.hr/101959. Citirano 25.02.2021.
Chicago 17th Edition Živko, Marica, Dora Najžar-Fleger, Božidar Pavelić i V. Beranek. "Rezidualni karijes i zubi u protetskoj obradi." Acta stomatologica Croatica 23, br. 4 (1989): 329-334. https://hrcak.srce.hr/101959
Harvard Živko, M., et al. (1989). 'Rezidualni karijes i zubi u protetskoj obradi', Acta stomatologica Croatica, 23(4), str. 329-334. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/101959 (Datum pristupa: 25.02.2021.)
Vancouver Živko M, Najžar-Fleger D, Pavelić B, Beranek V. Rezidualni karijes i zubi u protetskoj obradi. Acta stomatologica Croatica [Internet]. 1989 [pristupljeno 25.02.2021.];23(4):329-334. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101959
IEEE M. Živko, D. Najžar-Fleger, B. Pavelić i V. Beranek, "Rezidualni karijes i zubi u protetskoj obradi", Acta stomatologica Croatica, vol.23, br. 4, str. 329-334, 1989. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101959. [Citirano: 25.02.2021.]
Sažetak Cilj rada bio je otkriti u kojoj mjeri može rezidualni karijes, kao uzrok oštećenja pulpe, djelovati na neuspjeh u protetskom radu. Praćena su 223 zuba prije protetskog brušenja i 15 mjeseci nakon cementiranja protetskog izdjelka. Ispitanici su podijeljeni u tri grupe. Prvu grupu (I) činilo je 75 intaktnih zubi, drugu grupu (II) 95 zubi gdje je skidan stari ispun i treću grupu (III) 53 zuba gdje stari ispun nije skidan prije brušenja za protetsku obradu. Rezultati su pokazali da je pulpa oboljela u 10,76% (24) slučajeva. Na intaktne zube otpalo je 6,67% (5), a na zube gdje je ispun zamijenjen novim 8,24% (8). Razlike u oštećenju pulpe u skupini gdje su skidana punjenja i gdje nisu skidana punjenja, te u grupaciji gdje nisu skidana punjenja u odnosu na intaktne zube pokazuju značajnu razliku (P<0,05). To govori da se neuspjesima u protetskoj obradi puba, uz već poznate i opisane uzorke treba pridodati i neotkriveni rezidualni karijes ispod starih ispuna. Stoga bi bilo poželjno da se, prije uključivanja zubi u obradu za protetske svrhe, zamijene stari ispuni.