Histria antiqua, Vol. 21 No. 21, 2012.
Izvorni znanstveni članak
...Stoji… Inrigua Aestibus Maritimis…o Venecijanskoj laguni ili o ograničenom području promjenjive morfologije
Guido ROSADA
; Università degli Studi di Padova Dipartimento di Archeologia (DArc) Piazza Capitaniato 7 I - 35139 Padova, Italia
Marco ZABEO
; Archeologia e topografia della Laguna di Venezia
Sažetak
Danas je venecijanska laguna rezultat kontinuirane evolucije od one stajačice na koju upozorava Livije opisujući
kleonimove događaje u ad litora Venetorum (X, 2). Stagna – stajačica suprotno od onog što se promišljalo u prošlosti,
istraživanja su pokazala da su promjene bile česte od najstarijih vremena. Kroz vrela se pitamo koliko se saznanja
imalo o osebujnom području kojega čine tlo i voda. Ova hibridna morfološka vrsta nije zapažena samo kod nas,
već i kod antičkih pisaca koji upotrebljavaju pojam za lagunu kao neodređen i tada nazamijenjiv te ga zaobilaze. To
izgleda razumljivo naročito u promjenjivom kontekstu, kada se svakodnevno čovjek trebao susresti s krajolikom
koji se mijenjao u kratkom vremenskom razdoblju.
Analiza rezultata paleoambientalnih istraživanja dozvolila nam je da rekonstruiramo jasniju sliku s osnovnim
paleogeografskim karakteristikama lagune u antičko doba, poglavito u rimsko doba i kako su one uvjetovale naseljavanje
u naselja. To je omogućilo i odgovarajuću procjenu temeljem različitih pristupa te uvrštenje arheoloških
podataka iz sustavnih istraživanja u GIS, što omogućava proučavanje lagunarnog pitanja u rimsko doba definirajući
ju bolje s povijesnog i topografskog stajališta. Važnost rekonstrukcije lagunarnog krajolika treba shvatiti ne samo
sa stanovišta naseljavanja u uzajamnoj vezi s modelima naselja i paleogeografskim čimbenicima, već i u odnosu s
velikim problemom nastanka Venecije.
Ključne riječi
Hrčak ID:
102012
URI
Datum izdavanja:
1.8.2012.
Posjeta: 2.492 *