hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije

Tonči Staničić ; Zavod za dentalnu patologjiu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Krešimir Novosel ; Zavod za m aterijale Strojarskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 125-133 preuzimanja: 401* citiraj
APA 6th Edition
Staničić, T. i Novosel, K. (1988). Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije. Acta stomatologica Croatica, 22 (2), 125-133. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/102634
MLA 8th Edition
Staničić, Tonči i Krešimir Novosel. "Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije." Acta stomatologica Croatica, vol. 22, br. 2, 1988, str. 125-133. https://hrcak.srce.hr/102634. Citirano 28.02.2021.
Chicago 17th Edition
Staničić, Tonči i Krešimir Novosel. "Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije." Acta stomatologica Croatica 22, br. 2 (1988): 125-133. https://hrcak.srce.hr/102634
Harvard
Staničić, T., i Novosel, K. (1988). 'Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije', Acta stomatologica Croatica, 22(2), str. 125-133. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/102634 (Datum pristupa: 28.02.2021.)
Vancouver
Staničić T, Novosel K. Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije. Acta stomatologica Croatica [Internet]. 1988 [pristupljeno 28.02.2021.];22(2):125-133. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/102634
IEEE
T. Staničić i K. Novosel, "Promjene u mikrotvrdoći cakline kod razvoja početne karijesne lezije", Acta stomatologica Croatica, vol.22, br. 2, str. 125-133, 1988. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/102634. [Citirano: 28.02.2021.]

Sažetak
Da bi se istražio početak razvoja karijesnog razaranja cakline za
potrebe eksperimentalnog postupka in vivo korištena je intaktna caklina 18 impaktiranih trećih trajnih donjih molara koji do ekstrakcije nisu bili u kontaktu s oralnim karijesogenim faktorima. Po četiri uzorka cakline svakog zuba ugrađena su u parcijalne proteze dobrovoljaca, a peti uzorak istog zuba je poslužio kao kontrolni. Uzorci su boravili u ustima 7, 14, 21 i 28 dana. Nakon vađenja iz proteza, uzorci su očišćeni od organskih naslaga, uloženi u epoksi smolu i ispolirani dijamantnim prahom. Za pro­cjenu opsega djelovanja demineralizacijskih i remineralizacijskih procesa u toku razvoja početnog karijesa primjenjena je metoda mjerenja mikrotvrdoće po Vickersu na poprečnim presjecima uzoraka. Prvi rezultati pro­mjena mikrotvrdoće uočeni su tek kod uzoraka koji su boravili u ustima 21 dan i to u prvih 30 μm od vanjske površine cakline. To ne znači da proces demineralizacije ne postoji i u manje eksponiranim uzorcima, nego da ova evaluacijska metoda nije toliko precizna da ga u toj fazi razvoja karijesa registrira. Jača demineralizacija je registrirana do dubine od oko 60 μm kod uzoraka oralno eksponiranih 28 dana. Kod četiri uzorka ove posljednje grupe je u površinskih 30 μm zabilježen porast vrijednosti mikrotvrdoće, što bi govorilo za pojavu procesa remineralizacije, ali taj porast nije dosegao vrijednosti mikrootvrdoće kod originalne intaktne ca­kline kontrolnog uzorka dotičnog zuba.

Ključne riječi
mikrotvrdoća; caklina; karijes

Hrčak ID: 102634

URI
https://hrcak.srce.hr/102634

[engleski]

Posjeta: 550 *