Izvorni znanstveni članak
Vegetacijske prilike i gorivi materijal na Kornatu vezano uz kornatski požar od 30. kolovoza 2007. godine
Željko Španjol
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Roman Rosavec
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Barčić
orcid.org/0009-0002-3327-4991
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Osim što ugrožavaju proizvodnju šumske biomase, požari mogu poremetiti i ekološku ravnotežu te narušiti trajno održivi razvoj. Uz to mogu imati i tragičnije posljedice kao što je to bilo na Kornatima u ljeto 2007. godine. U vezi s tim obavljena su istraživanja vegetacije i testiranje njene zapaljivosti i gorivosti. Testiranje zapaljivosti obavljeno je u laboratoriju u Makarskoj prema metodologiji koju je opisao Valette (1990). Samim uzorkovanjem na terenu odmah je uočeno da grmlje nije izgoreno, odnosno drvenasti dijelovi vegetacije debljine iznad 5 mm ostali su vitalni i živi. Suhi dijelovi travne vegetacije koji su zaklonjeni kamenom ostali su također neizgoreni. Iz rezultata testiranja vidljivo je da je vegetacija bila krajnje zapaljiva. Travna vegetacija imala je sadržaj vlage od 10 do 16 %, a vrijeme zapaljenja je bilo 2 s. Kod drvenaste vegetacije vrijeme zapaljenja kretalo se od 18 do 22 s, dok je sadržaj vlage bio od 13 do 53 %. Pokrovnost vegetacijom kretala se od 3425 kg/ha do 4948 kg/ha kod travne vegetacije i od 2180 kg/ha do 3425 kg/ha kod drvenaste vegetacije.
Ključne riječi
Kornati; požar; gorivi materijal; vegetacija
Hrčak ID:
103608
URI
Datum izdavanja:
21.12.2011.
Posjeta: 1.018 *