Skoči na glavni sadržaj

Vatrogastvo i upravljanje požarima, Vol. I. No. 1., 2011.

Izvorni znanstveni članak

Čimbenici utjecaja šumske prostirke na požare u šumskim ekosustavima

Damir Barčić orcid id orcid.org/0009-0002-3327-4991 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Željko Španjol ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Roman Posavec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 2.096 Kb

str. 26-34

preuzimanja: 718

citiraj

Sažetak

U radu je analiziran utjecaj šumske prostirke na povezanost sa šumskim požarom. Prikazane su ekološke vrijednosti prostirke i navedene mjere potrebne za smanjivanje rizika od nastanka požara. Količina prostirke ukazuje da postoje razlike između vegetacijskih zona koje se ne mogu utvrditi između različitih borovih sastojina. Uzimani su u istraživanje crni bor, alepski bor i primorski bor. Najviše organske tvari imaju smeđa tla na vapnencu, tipična (15,89 t/ha), a najmanja količina zabilježena je kod rendzine na laporu (7,66 t/ha) za sastojine crnoga bora. Istraživanja šumske prostirke pokazala su jak utjecaj klimatskog čimbenika na njene količine i sastav. U provedenom istraživanju neke zakonitosti se mogu potvrditi te dovesti u svezu sa šumskim požarima. U prvom redu velike količine prostirke u eumediteranskom području podložne su sporijem razlaganju radi dužeg sušnog razdoblje i manje zračne vlage. S druge strane, takvi uvjeti mogu utjecati na biološka svojstva vrste, tj. na stvaranje manjih količina iglica jer se radi o nepovoljnijim stanišnim uvjetima. U submediteranskom području povoljniji su stanišni uvjeti, ali uslijed neprovođenja šumsko-uzgojnih radova i velikih količina organske tvari, procesi mineralizacije i humifikacije se usporavaju. Ukoliko se radi o monokulturama gdje je slabije zastupljen, problem povratka klimazonalne vegetacije listača je još izraženiji. Na području istraživanja, ali i duž cijele obale hrvatskog Jadrana, dominiraju borove kulture. Mjere kojima bi se utjecalo na smanjivanje požarne opasnosti odnose se i na kvalitetniji pristup gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Potrebno je vrednovanje i kvalitetnije upravljanje šumskim borovim kulturama te poticanje intenzivnije konverzije sastojinskog oblika kojoj je glavna uloga ona zaštitna.

Ključne riječi

organska tvar; šumski požar; tlo; degradacija; stabilnost ekosustava

Hrčak ID:

103610

URI

https://hrcak.srce.hr/103610

Datum izdavanja:

21.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.379 *