 |
 |
 |
Pregledni rad
Ogled o povjerenju, vjeri i znanju
Vladimir Krstić
orcid.org/0000-0003-1953-2675
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu, Beograd, Srbija
| Puni tekst: hrvatski, pdf (202 KB) | str. 201-215 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Krstić, V. (2013). Ogled o povjerenju, vjeri i znanju. Obnovljeni život, 68. (2.), 201-215. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/103700 MLA 8th Edition Krstić, Vladimir. "Ogled o povjerenju, vjeri i znanju." Obnovljeni život, vol. 68., br. 2., 2013, str. 201-215. https://hrcak.srce.hr/103700. Citirano 28.01.2020. Chicago 17th Edition Krstić, Vladimir. "Ogled o povjerenju, vjeri i znanju." Obnovljeni život 68., br. 2. (2013): 201-215. https://hrcak.srce.hr/103700 Harvard Krstić, V. (2013). 'Ogled o povjerenju, vjeri i znanju', Obnovljeni život, 68.(2.), str. 201-215. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/103700 (Datum pristupa: 28.01.2020.) Vancouver Krstić V. Ogled o povjerenju, vjeri i znanju. Obnovljeni život [Internet]. 2013 [pristupljeno 28.01.2020.];68.(2.):201-215. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/103700 IEEE V. Krstić, "Ogled o povjerenju, vjeri i znanju", Obnovljeni život, vol.68., br. 2., str. 201-215, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/103700. [Citirano: 28.01.2020.] |
|||
Sažetak
Vjera i znanje proizvodi su čovjekove želje da nadiđe sebe i temelje se na povjerenju. Postoje dvije usmjerenosti povjerenja: usmjerenost na konkretan pojam (epistemičko povjerenje) i usmjerenost na nešto novo, više (na transcendenciju). Shodno tomu, postoje epistemička i transcendentalna vjera, ali i znanje. U ovom se radu pokušava utvrditi može li se znanje okrenuto transcendenciji nazvati znanjem, kao što se vjera u transcendenciju (eng. faith) može nazvati vjerovanjem (eng. belief). Temelj je analize prikaz odnosa ovih pojmova račvajućim stablom. Proučavanjem stabla autor uviđa da postoje tri vrste autoriteta te da i u povjerenju u njih ima znanja jer se utvrđuje tko je autoritet. Znanje je istinita vjera potkrjepljena obrazloženjem. Istina nije svojstvo stvari u svijetu, već proizvod čovjekove refleksije, dok je obrazloženje činjenje razlike između istine i neistine. Do objektivnosti znanja dovodi prilazak drugomu, a ne branjenje vlastitih uvida. Pozitivistički pristup propušta uvidjeti da je sud o višem, kao znanje o transcendenciji, stalno gibanje k boljemu te da treba biti svrhom svakoga znanja. Međutim, poistovjećivanje znanja o transcendenciji i religijskoga vjerovanja nije primjereno.
Ključne riječi
povjerenje; vjerovanje; vjerovanje u više; znanje; znanje o transcendenciji; istina; obrazloženje
Hrčak ID: 103700
URI
https://hrcak.srce.hr/103700
Moj profil