APA 6th Edition Mrđen, I., Prohaska, A. i Vekarić, N. (2013). Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (51/1), 273-316. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/104676
MLA 8th Edition Mrđen, Ivana, et al. "Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 51/1, 2013, str. 273-316. https://hrcak.srce.hr/104676. Citirano 11.04.2021.
Chicago 17th Edition Mrđen, Ivana, Ana Prohaska i Nenad Vekarić. "Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 51/1 (2013): 273-316. https://hrcak.srce.hr/104676
Harvard Mrđen, I., Prohaska, A., i Vekarić, N. (2013). 'Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (51/1), str. 273-316. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/104676 (Datum pristupa: 11.04.2021.)
Vancouver Mrđen I, Prohaska A, Vekarić N. Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2013 [pristupljeno 11.04.2021.];(51/1):273-316. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/104676
IEEE I. Mrđen, A. Prohaska i N. Vekarić, "Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 51/1, str. 273-316, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/104676. [Citirano: 11.04.2021.]
Sažetak Kretanje kriminaliteta u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću pokazuje vrlo snažnu vezu između zločina i društvene situacije. U vrijeme krize (prva četvrt 18. stoljeća) rastao je broj teških kaznenih djela (ubojstva, krađe), a u vrijeme pozitivnih očekivanja opadao. Nasuprot tome, lakši oblici nasilja u krizi su prolazili nezapaženo, a nakon izlaska iz krize lakše dolazili pred sud. Tako se zapravo stvorila paradoksalna slika: u vrijeme pozitivnih očekivanja opća stopa kriminaliteta je rasla, ali se smanjio broj žrtava s fatalnim posljedicama. Način života, pak, utjecao je na kratkoročne oscilacije kriminaliteta. Sezonalnost je najviše dolazila do izražaja kod zlodjela afektivne naravi (fizička nasilja, uvrede, klevete), jer je ovisila o frekvenciji kontakata, koja je varirala ovisno o razdobljima intenzivnih radova i razdobljima dokolice.