hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

KAMOV, ČERINA I KRLEŽA

Tatjana Stupin Lukašević ; Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola, Zadar

Puni tekst: hrvatski, pdf (660 KB) str. 59-74 preuzimanja: 670* citiraj
APA 6th Edition
Stupin Lukašević, T. (2013). KAMOV, ČERINA I KRLEŽA. FLUMINENSIA, 25 (1), 59-74. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/105000
MLA 8th Edition
Stupin Lukašević, Tatjana. "KAMOV, ČERINA I KRLEŽA." FLUMINENSIA, vol. 25, br. 1, 2013, str. 59-74. https://hrcak.srce.hr/105000. Citirano 05.04.2020.
Chicago 17th Edition
Stupin Lukašević, Tatjana. "KAMOV, ČERINA I KRLEŽA." FLUMINENSIA 25, br. 1 (2013): 59-74. https://hrcak.srce.hr/105000
Harvard
Stupin Lukašević, T. (2013). 'KAMOV, ČERINA I KRLEŽA', FLUMINENSIA, 25(1), str. 59-74. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/105000 (Datum pristupa: 05.04.2020.)
Vancouver
Stupin Lukašević T. KAMOV, ČERINA I KRLEŽA. FLUMINENSIA [Internet]. 2013 [pristupljeno 05.04.2020.];25(1):59-74. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105000
IEEE
T. Stupin Lukašević, "KAMOV, ČERINA I KRLEŽA", FLUMINENSIA, vol.25, br. 1, str. 59-74, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105000. [Citirano: 05.04.2020.]

Sažetak
U radu je intertekstualno iznesen književno-povijesni međuodnos hrvatskih književnih klasika Janka Polića Kamova, Miroslava Krleže i Vladimira Čerine, a svrha raščlambe recepcije njihova stvaralaštva u komparacijskom kontekstu ponajprije jest omogućavanje revaloriziranja, kritičnosti, ali i afirmacije njihova književnog stvaralaštva. Ponovno iščitavanje i istraživanje književne ostavštine apostrofiranih hrvatskih književnika dovodi do novih napora i oko razumijevanja misaone tradicije vlastita naroda.
Miroslav Krleža apsurdno je negirao osobnost i književnost Janka Polića Kamova ignoriranjem njegove protoavangardne pojavnosti u hrvatskoj i europskoj književnosti. Književno djelo Janka Polića Kamova, hrvatskog protoavangardista, prepoznatljivo se reflektira u znatnom dijelu literarnog stvaralaštva Miroslava Krleže.
Vladimir Čerina nezaobilazna je osobnost koja znakovito raščlanjuje složene odnose Janka Polića Kamova i Miroslava Krleže. Razotkrivanje enigme o Krležinoj recepciji Kamova koju je on nijekao, mogla bi se nalaziti i u slojevitom, osebujnom odnosu Čerina-Krleža. O antologijskoj Čerininoj studiji Janko Polić Kamov (1913.) Krleža nije napisao ni riječ, a istodobno, kontinuirano je komunicirao s Čerinom, svojim gimnazijskim kolegom s kojim je razmjenjivao i književne rukopise. Čerinina studija Janko Polić Kamov svojim semantičkim razinama pri tumačenju Kamovljeve literature potiče na iščitavanja drukčijih značenja, zaokruženo očitavajući novi smisao kroz dinamične, nikad dovršene interpretacijske procese.
Revaloriziranje složenih relacija Janka Polića Kamova, Miroslava Krleže i Vladimira Čerine nameće se kao poticajni istraživački imperativ, uz apostrofiranje istine da uspostavljeni značenjski sustav tekstova hrvatskih književnih klasika rezultira neiscrpnim semantičkim potencijalom te iznenađujućim transkodiranjem kojim se potvrđuje da je književnost jedinstveni iskazni sustav, nenadoknadiv u sveukupnoj humanističkoj tvorbi svijeta.

Ključne riječi
Miroslav Krleža; Janko Polić Kamov; Vladimir Čerina; dekodiranje; interpretacija; književnopovijesni diskurs

Hrčak ID: 105000

URI
https://hrcak.srce.hr/105000

[engleski]

Posjeta: 1.110 *