Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom
Ana Cekić-Arambašin
; Zavod za bolesti usta, Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Kristijan Temmer
; Zavod za bolesti usta, Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zoran Bašić
; Zavod za mikrobiologiju, Stomatološki fakultet, Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Cekić-Arambašin, A., Temmer, K. i Bašić, Z. (1986). Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom. Acta stomatologica Croatica, 20 (1), 23-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/105147
MLA 8th Edition Cekić-Arambašin, Ana, et al. "Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom." Acta stomatologica Croatica, vol. 20, br. 1, 1986, str. 23-29. https://hrcak.srce.hr/105147. Citirano 16.01.2021.
Chicago 17th Edition Cekić-Arambašin, Ana, Kristijan Temmer i Zoran Bašić. "Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom." Acta stomatologica Croatica 20, br. 1 (1986): 23-29. https://hrcak.srce.hr/105147
Harvard Cekić-Arambašin, A., Temmer, K., i Bašić, Z. (1986). 'Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom', Acta stomatologica Croatica, 20(1), str. 23-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/105147 (Datum pristupa: 16.01.2021.)
Vancouver Cekić-Arambašin A, Temmer K, Bašić Z. Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom. Acta stomatologica Croatica [Internet]. 1986 [pristupljeno 16.01.2021.];20(1):23-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105147
IEEE A. Cekić-Arambašin, K. Temmer i Z. Bašić, "Kvalitativna i kvantitativna analiza mikroorganizama sline u osoba s kserostomijom", Acta stomatologica Croatica, vol.20, br. 1, str. 23-29, 1986. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105147. [Citirano: 16.01.2021.]
Sažetak Jedan od osnovnih mehanizama zaštite oralne sluznice je slina sa svojim karakterističnim sastavom organskih i anorganskih materija, koje omogućavaju njezinu antimikrobnu aktivnost. Stoga se u osoba koje imaju kserostoimiju češće pojavljuje klinički oralni simptom upale. Mi smo, međutim, željeli ispitati postoje li razlike u količini i sastavu oralnih mikroorganizama u osoba u kojih je verificirana kserostomija a nemaju kliničkih znakova upale oralne sluznice, u odnosu na osobe s normalnom količinom siline koji također imaju intaktnu oralnu sloznicu. U tu svrhu prikupljeno je po 1 ml sline pomoću sterilne štrcaljke. Rađeno je 106 i 107 razređenje i nasađivano po 0,1 ml na hranjivi krvni agar. Nakon inkubacije od 24 sata na 37 C brojene su porasle kolonije. Provedena je identifikacija
mikroorganizama standardnim mikrobiološkim metodama. Rezultati nisu pokazali razlike u zastupljenosti vrsta mikroorganizama u slini u ispitanih skupina. Dobivene razlike u količini mikroorganizama koja je bila puno veća u osoba sa kserostomijom, ukazuju na moguću značajnu ulogu sline u eubiozi usne šupljine i nastanku patoloških upalnih promjena kod smanjene količine sline.