Izvorni znanstveni članak
Vjerske procesije i hodočašća u Đakovačkoj ili Bosanskj i Srijemskoj biskupiji u svjetlu crkveno-državnih odnosa od 1945. do 1960. godine
Slađana Josipović Batorek
; Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
U okolnostima izrazito zategnutih crkveno-državnih odnosa u Jugoslaviji nakon 1945. godine, pitanje vjerskih sloboda i slobodnog izražavanja vjerskih osjećaja za Katoličku je crkvu predstavljalo jedno od najvažnijih pitanja. S druge strane i predstavnici vlasti posvećivali su veliku pažnju praćenju vanjskih formi religijske prakse i njenih obreda te su na temelju podataka o sudjelovanja stanovništva u različitim crkvenim obredima i svečanostima ocjenjivali društveni utjecaj Katoličke crkve. Na koji su se način komunističke vlasti odnosile prema religijskoj praksi katoličkih vjernika na području Đakovačke i Srijemske biskupije najbolje je vidljivo na primjeru održavanja različitih procesija i hodočašća, koji su kao jedan od najznačajnijih oblika pučke religioznosti svojom masovnošću predstavljali i svojevrstan društveni događaj. U tom smislu, njihovo održavanje uvelike je ovisilo i o trenutnim društveno-političkim prilikama, koje su u razdoblju komunističkog režima bile izrazito nepovoljne prema takvim oblicima javnog i masovnog iskazivanja vjersko-ideoloških osjećaja. Navedeni podaci u članku pružaju jasne dokaze o izuzetno ograničenim vjerskim slobodama na području Đakovačke i Srijemske biskupije. Odnos komunističkih vlasti prema održavanju vjerskih procesija i hodočašća, koji su predstavljali i svojevrstan pokazatelj sloboda koje uživa katolička zajednica, bio je izuzetno netolerantan, iako su vlasti uporno odbacivale i negirale optužbe o ugroženosti Katoličke crkve i njenih vjernika u Jugoslaviji. U svoju obranu, vlasti su vrlo često isticale različite zakone, ponajprije Ustav i Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, koji su jamčili široke vjerske slobode i ravnopravnost svih građana, no u praksi su Katolička crkva i njeni vjernici vrlo rijetko bili u mogućnosti ostvariti prava zajamčena tim zakonima. Za održavanje vjerskih procesija i hodočašća nerijetko je presudan bio i stav lokalnih vlasti, koje su često samovoljno tumačile i provodile zakone, uglavnom na štetu vjernika i svećenstva. U takvim okolnostima, stoljetna tradicija održavanja brojnih hodočašća i procesija na području Đakovačke i Srijemske biskupije do 1960. godine svedena je na najmanju moguću razinu.
Ključne riječi
vjerska praksa; procesije; hodočašća; vjerske slobode; Đakovačka i Srijemska biskupija; Narodna Republika Hrvatska
Hrčak ID:
105330
URI
Datum izdavanja:
8.7.2013.
Posjeta: 1.217 *