hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća

Denis Njari ; Laslovo, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (386 KB) str. 77-97 preuzimanja: 508* citiraj
APA 6th Edition
Njari, D. (2012). Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća. Povijesni zbornik, 4 (5), 77-97. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/105331
MLA 8th Edition
Njari, Denis. "Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća." Povijesni zbornik, vol. 4, br. 5, 2012, str. 77-97. https://hrcak.srce.hr/105331. Citirano 10.08.2020.
Chicago 17th Edition
Njari, Denis. "Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća." Povijesni zbornik 4, br. 5 (2012): 77-97. https://hrcak.srce.hr/105331
Harvard
Njari, D. (2012). 'Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća', Povijesni zbornik, 4(5), str. 77-97. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/105331 (Datum pristupa: 10.08.2020.)
Vancouver
Njari D. Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća. Povijesni zbornik [Internet]. 2012 [pristupljeno 10.08.2020.];4(5):77-97. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105331
IEEE
D. Njari, "Vlacislavci (Lacháza) sredinom 19. stoljeća", Povijesni zbornik, vol.4, br. 5, str. 77-97, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105331. [Citirano: 10.08.2020.]

Sažetak
Rad na temelju izvorne arhivske građe po prvi puta donosi podatke o osnutku naselja Vladislavci u prvoj polovici 19. stoljeća. Korišteni neobjavljeni izvori prvenstveno su oskudno sačuvani fond Čepinskoga vlastelinstva, matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih Vladislavci 1848-1859., prve sačuvane katastarske karte koje prikazuju Vladislavce te literatura na mađarskom i hrvatskom jeziku koja barem usputno spominje Vladislavce.
Budući da je naselje kolonizirano u prvoj polovici 19. stoljeća odnosno prije nego što je započela intenzivnija kolonizacija mađarskoga stanovništva na područje Slavonije tijekom austro-ugarskog razdoblja, malobrojna hrvatska historiografija koja je usputno spominjala Vladislavce uglavnom ih je neispravno identificirala. S druge strane, ni mađarska historiografija nije uvijek ispravno određivala vremensko razdoblje kolonizacije naselja, nego su ga smatrali 'autohtonim mađarskim naseljem još od Arpadovih vremena'. Posebnost Vladislavaca kao istočnoslavonskog naselja gotovo isključivo naseljenog Mađarima jest prvenstveno u tome što se ne može svrstati ni u tzv. mađarska pranaselja koja su postojala u njegovu neposrednu okruženju, a osnovana su još u srednjem vijeku (kao primjerice Hrastin/Haraszti ili Laslovo/Szent László) niti u ona naselja koja su austro-ugarskom razdoblju kolonizirana mađarskim stanovništvom.
U radu su korištene onomastička metoda – pri analiziranju toponima na katastarskim kartama i antroponima u matičnim knjigama, statistička u analiziranju demografskih podataka, komparativna pri uspoređivanju Vladislavaca s ostalim naseljima osječkog kotara te većinom deskriptivna i analitička pri iznošenju ostalih činjenica i zaključaka u radu. Pitanja na koja se daju odgovori u radu jesu (1) kada je naselje osnovano i koje su bile osnovne okolnosti nastanka, (2) koliko je kuća i stanovnika selo imalo sredinom 19. stoljeća, (3) kakva su bila demografska kretanja u navedenom razdoblju.
Analizom matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih iznose se osnovna demografska kretanja sredinom 19. stoljeća, rekonstruira popis stanovnika po kućnim brojevima, analizira prvi katastarski plan naselja i onomastički interpretiraju dostupni antroponimi i toponimi. Razmatra se koja osobna imena najučestalije dodjeljivana prilikom rođenja djeteta, prosječna dob stupanja u brak, prosječna životna dob te uzroci smrti u Vladislavcima od 1848. do 1859. godine.

Ključne riječi
Vladislavci; Lacháza; matične knjige; povijesna demografija; Mađari; istočna Slavonija

Hrčak ID: 105331

URI
https://hrcak.srce.hr/105331

[engleski]

Posjeta: 840 *