hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo

Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić

Alexander Buczynski ; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (792 KB) str. 405-424 preuzimanja: 376* citiraj
APA 6th Edition
Buczynski, A. (1999). Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić. Povijesni prilozi, 18 (18), 405-424. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/106948
MLA 8th Edition
Buczynski, Alexander. "Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić." Povijesni prilozi, vol. 18, br. 18, 1999, str. 405-424. https://hrcak.srce.hr/106948. Citirano 14.04.2021.
Chicago 17th Edition
Buczynski, Alexander. "Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić." Povijesni prilozi 18, br. 18 (1999): 405-424. https://hrcak.srce.hr/106948
Harvard
Buczynski, A. (1999). 'Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić', Povijesni prilozi, 18(18), str. 405-424. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/106948 (Datum pristupa: 14.04.2021.)
Vancouver
Buczynski A. Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić. Povijesni prilozi [Internet]. 1999 [pristupljeno 14.04.2021.];18(18):405-424. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/106948
IEEE
A. Buczynski, "Intervjui - dr. Neven Budak - dr. Mladen Ančić", Povijesni prilozi, vol.18, br. 18, str. 405-424, 1999. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/106948. [Citirano: 14.04.2021.]

Sažetak
Čitateljstvo je već naviklo da u svakom broju Povijesnih priloga objavljujemo intervju sa istaknutim stranim povjesničarima. Ovaj broj predstavlja iznimku. Potaknuti događajima posljednjih mjeseci odlučili smo promijeniti započetu praksu i "složiti stvari na svoje mjesto". Događaji koji su nas potakli na promjenu sheme su u prvom redu Prvi kongres hrvatskih povjesničara koji je održan u prosincu 1999. godine. On je bez sumnje pokazao visoku i raznolikost hrvatske historiografije. Rijetki su glasovi koji to ne priznaju. No, put k ostvarenju Kongresa bio je vrlo trnovit a atmosfera u kojoj su tekle prve pripreme nije bila nimalo ohrabrujuća. Hrvatski institut za povijest našao se na udaru nekih profesora Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta koji su na najgrublji način dovodili u pitanje znanstvenu razinu i organizaciju Kongresa. Veliki je uspjeh prvog Kongresa da je pokazao da Institut i Odsjek vrlo dobro surađuju i da ne postoji jaz između njih. Takav jaz možda postoji između pojedinaca ali ne i između ustanova. Barem je taj dojam ostavio Kongres. To su uostalom najbolje pokazali studenti povijesti Hrvatskih studija i Odsjeka za povijest koji su se zajedničkim snagama brinuli da Kongres protekne u najboljem redu. Vjerovali smo da je Kongres uspio premostiti nesuglasice i suprotnosti. Nedavni slijed događaja pokazao je, međutim, da smo u tom pogledu ipak bili naivni. Na početku 2000. godine pokrenuta je nova kampanja koju predvodi Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, a uperena je protiv Hrvatskih studija. S obzirom da veći dio predavača na Studiju povijesti Hrvatskih studija dolazi iz Hrvatskog instituta za povijest, ta se "zimska" kampanja može tumačiti kao nastavak one "ljetne" kampanje uoči Kongresa. Potaknuti ovim okolnostima Uredništvo Povijesnih priloga namjerno je izabralo dr. Budaka i dr. Ančića za sugovornike, jer su obojica medievisti time što prvi predaje na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, a drugi na Studiju povijesti Hrvatskih studija. Budući da smo im odvojeno postavili (gotovo) ista pitanja paralelni intervju nema karakteristike klasične polemike. Intervjui su vođeni sredinom ožujka 2000. godine, a njihovi će odgovori na neka vrlo osjetljiva pitanja baš zbog toga ostati svjedočanstvo jednog vremena. Dr. Neven Budak (1957.) diplomirao je povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1991. na istom Odsjeku s temom "Urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća". Godine 1980. postao je asistent, a 1997. izvanredni profesor spomenutog Odsjeka te profesor na Central European University u Budimpešti. Objavio je osim brojnih članaka i rasprava i knjigu Gradovi Varaždinske županije (1994.). Dr. Mladen Ančić (1955.) diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1996. doktorirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom "Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u doba Anžuvinaca". Godine 1987. zaposlio se kao znanstveni asistent na Institutu za Istoriju Bosne i Hercegovine, a od 1993. radi na Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Među brojnim radovima koje je objavio valja izdvojiti njegove knjige Putanja klatna, Politički odnosi ugarsko-hrvatskog kraljevstva i Bosne u 14. st. (1997.) i Tko je pogriješio u Bosni (1999.).

Hrčak ID: 106948

URI
https://hrcak.srce.hr/106948

Posjeta: 916 *