hrcak mascot   Srce   HID

Povijesni prilozi, Vol.17 No.17 Ožujak 1999.

Ostalo

Intervju - prof. dr. Ivo Banac

Alexander Buczynski ; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 121-132 preuzimanja: 412* citiraj
APA 6th Edition
Buczynski, A. (1998). Intervju - prof. dr. Ivo Banac. Povijesni prilozi, 17 (17), 121-132. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/107112
MLA 8th Edition
Buczynski, Alexander. "Intervju - prof. dr. Ivo Banac." Povijesni prilozi, vol. 17, br. 17, 1998, str. 121-132. https://hrcak.srce.hr/107112. Citirano 16.10.2018.
Chicago 17th Edition
Buczynski, Alexander. "Intervju - prof. dr. Ivo Banac." Povijesni prilozi 17, br. 17 (1998): 121-132. https://hrcak.srce.hr/107112
Harvard
Buczynski, A. (1998). 'Intervju - prof. dr. Ivo Banac', Povijesni prilozi, 17(17), str. 121-132. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/107112 (Datum pristupa: 16.10.2018.)
Vancouver
Buczynski A. Intervju - prof. dr. Ivo Banac. Povijesni prilozi [Internet]. 15.03.1999. [pristupljeno 16.10.2018.];17(17):121-132. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/107112
IEEE
A. Buczynski, "Intervju - prof. dr. Ivo Banac", Povijesni prilozi, vol.17, br. 17, str. 121-132, ožujak 1999. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/107112. [Citirano: 16.10.2018.]

Sažetak
Koje mjesto u duhovnom i društvenom životu našega vremena pripada povijesti i koju funkciju ona u tom pogledu obavlja? Povijest treba zadovoljiti zahtjevu da objasni opću kulturnu svijest. No, u tom pogledu - kao što se može reći za brojna druga pitanja koja se odnose na kulturu - prevladavaju zabuna, nesuglasnost i protuslovlje. Aspiracija povijesti jest razumijevanje svijeta u prošlosti i kroz prošlost. Povijest u cjelini pomaže nam da razumijemo svijet u kojem živimo. S razumijevanjem raste i ljubav za vlastito i osjećaj povezanosti. No, razumjeti ne znači i opravdati. Nizozemski je povjesničar Pieter Geyl smatrao da povjesničar koji koristi razum i kritiku zna razlikovati. Istaknuo je da je povijest zbog toga "diskusija bez kraja", tj. diskusija koja neće voditi do opće prihvaćena zaključka. To, međutim, ne znači da je ta diskusija neplodna i da ona to mora ostati. Dapače, svaka diskusija vodi do postupnog, iako tek djelomičnog osvajanja stvarnosti. "Wir wollen durch Erfahrung nicht sowohl klug (für ein andermal) als weise (für immer) werden", istaknuo je prije više od jednog stoljeća veliki švicarski povjesničar Jacob Burckhardt. Slično kao Nizozemaka i Švicarska, Hrvatska se zbog svoje prošlosti i geografskog položaja vjerojatno više od drugih zemalja nalazi u sretnoj okolnosti da svoju povijest može razumijeti samo na temelju znanja o okruženju i različitih silnica koje iz njega proizlaze. No, kakvo je u tom pogledu stanje u hrvatskoj historiografiji? Posvećuje li se ona dovoljno onim pitanjima koja su prijeko potrebna za njezin daljnji razvoj? Jesu li sva polja istraživanja dovoljno obuhvaćena? Koja su pitanja uopće bitna? Kako možemo u tom pogledu ocijeniti negdašnju historiografiju? Je li se što promijenilo ili se ništa nije promijenilo? Ima li uopće smisla raspravljati o zadaćama i stanju hrvatske historiografije? Sve su to pitanja o kojima valja otvoreno progovoriti. Ona su potakla ideju da Povijesni prilozi paralelno sa serijalom intervjua s istaknutim stranim povjesničarima, pokrenu i niz intervjua i sa hrvatskim povjesničarima različite provenijencije i različitih svjetonazora. Ti će intervjui biti posvećeni problemima hrvatske historiografije općenito te određenim temama koje su poseban predmet interesa i ekspertize intervjuiranih povjesničara. Nema sumnje da stavovi i ocjene sugovornika neće uvijek naići na odobravanje ili razumijevanje onih čitatelja Povijesnih priloga koji zastupaqju suprotna mišljenja. S obzirom na to Uredništvo je odlučilo već u idućem broju uvesti posebnu rubriku "ZBORIŠTE" u kojoj bi se objavljivale sve reakcije na objavljene priloge i intervjue. Osim toga valja uvijek imati na umu da će Uredništvo ovog časopisa potpuno poštivati slobodu izražavanja misli svojih sugovornika, a to je u kombinaciji sa slobodom znanstvenog djelovanja preduvjet nesputanom razvoju povijesne znanosti. Postoje dva glavna razloga za izbor prof. dr. Ive Banca kao prvog sugovornika u ovom novom nizu intervjua i oba su proizašla iz intervjua s prof. dr. Arnoldom Suppanom koji je objavljen u prošlom broju Povijesnih priloga. Prvi je razlog primjedba dr. Suppana da je suradnja između politike i povijesnih znanosti u SAD-u mnogo bolja nego u Europi, a drugi je razlog njegovo mišljenje da povjesničari imaju moralnu obvezu utjecati na razvoj političkih događaja. Znanstveno obrazovanje dr. Banca, s jedne strane, te njegovo javno djelovanje, s druge strane, u praksi mogu rasvijetliti navedena dva aspekta. On je redoviti profesor povijesti na katedri posebne namjene nazvanoj Bradford Durfee na Sveučilištu Yale u New Havenu, SAD. Istovremeno je sveučilišni profesor povijesti na Srednjeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje upravlja Institutom za jugoistočnu Europu i gdje vodi magistarski interdisciplinarni program za istraživanje jugoistoka Europe. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Stanford, a autor je i urednik više knjiga te članaka. Uređivao je tako časopis East-European Politics and Societes od 1989. do 1994. godine, kad je postao predsjednikom njegova uredničkog odbora. Među knjigama koje je objavio valja izdvojiti The national question in Yugoslavia - origins, history, politics (Ithaca, London, 1984.), za koju je 1984. godine dobio nagradu Wayne S. Vucinich , te With Stalin against Tito (Ithaca, London, 1988.), koja je nagrađena nagradom Josip Juraj Strossmayer 1990. godine.Obje su knjige objavljene na hrvatskom jeziku 1988. odnosno 1990. godine. No, dr. Banac u svijetu prvenstveno uživa ugled kao hrvatsko-američki povjesničar, a široj hrvatskoj javnosti ponajviše je poznat po svom političkom djelovanju kao član Liberalne stranke.

Hrčak ID: 107112

URI
https://hrcak.srce.hr/107112

Posjeta: 575 *