Izvorni znanstveni članak

Osijek u turskim izvorima

Nenad Moačanin ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Nakon revizije ranije objavljenih i analize novih turskih izvora možemo ustanoviti osnovna obilježja razvitka grada u razdoblju od 1529. do 1687. godine. Osijek nije imao veće značenje kao političko-upravno središte, osim donekle u najranijoj fazi razvitka kao sjedište krajiškog bega. Mnogo veće bilo je njegovo značenje kao prometnog čvorišta i s tim povezana uloga veletrgovačkog središta u ekspanziji, najprije izgradnjom velikoga mosta preko Drave 1566., zatim podizanjem u podgrađu trgovačkog kompleksa kao (kasnije?) dijela vjerski motivirane zadužbine oko 1600. godine, tj. malo poslije te godin, te konačno proširenjem kompleksa na prostor preko zapadne granice podgrađa 1634. godine. Sitna trgovina i obrti nisu imali većeg značenja, osim u kasnijoj fazi zlatarski obrt. Osijek je također imao istaknutu vojnu ulogu, s vrlo snažnom posadom na početku i u drugoj polovici svoje povijesti pod osmanskom vlašću. Moguća je i pojava nekih elemenata vojne manufakture (topovi, barut). Znameniti osječki sajam održavan je dijelom unutar podgrađa, a dijelom izvan njega pod vedrim nebom i nije predstavljao posebnu građevinu izvan palisada koje su okruživale varoš. Ondje je istom 1634. dodatno podignut stanoviti broj dućana na otvorenom. Veliki je most značio mnogo za promet i trgovinu, no do kraja osmanske uprave za trgovinu je više značio vodeni put Dravom i Dunavom. U takvim je prilikama grad dosegao veličinu od oko tisuću ili malo više kuća (fiskalnih jedinica), a s dodatkom poslovne i vojničke komponente mogao je biti i nešto veći. Ispravljenim čitanjem "Putopisa" Evlije Čelebija dolazimo do posve realnih deset do dvanaest četvrti i islamskih bogomolja.

Ključne riječi

povijest Osijeka; turski izvori

Hrčak ID:

107130

URI

https://hrcak.srce.hr/107130

Datum izdavanja:

15.6.1998.

Posjeta: 1.640 *