Izvorni znanstveni članak

Strani kapital i Banovina Hrvatska 1939. —1941.

Mira Kolar- Dimitrijević ; Filozofski fakultet, Zagreb, SFRJ

Sažetak

Banovina Hrvatska — nastala sporazumom 26. VIII 1939 — vodila je vlastitu privrednu politiku. Nakon pripajanja Austrije Njemačkoj i stvaranja Češko-moravskog protektorata Treći Reich je našao proširene mogućnosti djelovanja preko austrijskog i češkog kapitala i pojačanog pritiska na dionička poduzeća Banovine Hrvatske da
rade u njegovom interesu na izvozu sirovina i poljoprivrednih i stočnih proizvoda potrebnih Trećem Reichu za vođenje rata. Pod utjecajem ove tendencije dolazi do promjena u strukturi dioničkog kapitala i do kreditiranja privrede preko bankarskih kredita austrijsko-njemačke provenijencije. Na podacima katastra poduzeća koji se je formirao kod Odjela za obrt, trgovinu i industriju od kraja 1940. do polovine 1941. prikazana je struktura dioničkog kapitala u industriji, trgovini, bankarstvu, brodarstvu, odnosno u sveukupnoj privredi, pri čemu su nosioci kapitala složeni po veličini kapitala. U tom vremenu Zagreb postaje ulazno mjesto za plasiranje stranog kapitala na području Banovine, a i šire, te se povlači zaključak da je strani kapital na
tom prostoru imao veće značenje nego u ostalom dijelu Jugoslavije. Što se više bližimo vremenu kapitulacije stare Jugoslavije odnos banske vlasti Banovine Hrvatske prema stranom kapitalu postaje sve više selekcionistički, intervencionističkiji i antisemitskiji, pa je očito politička pronjemačka orijentacija ljudi na vlasti, i sve manja
neutralnost uz oponašanje socijalne i privredne politike Trećeg Reicha, našla u Banovini Hrvatskoj punu primjenu.

Ključne riječi

Banovina Hrvatska; privreda u Hrvatskoj

Hrčak ID:

107374

URI

https://hrcak.srce.hr/107374

Datum izdavanja:

15.11.1990.

Posjeta: 3.365 *