Ethnologica Dalmatica, Vol. 19 , 2012.
Izvorni znanstveni članak
Majka milosrđa između slavenskog poganstva i kršćanstva. Nešto zabilježaka oko Marijina kulta u Biskupiji kod Knina
Radoslav Katičić
; Institut za slavistiku, Beč, Austrija
Sažetak
Na položaju Crkvina u selu Biskupija kod Knina nalazi se starohrvatska nekropola s kneževskim grobovima. Njezin najstariji sloj pokazuje obilježja poganskih ukopa. Poslije pak, ali svakao još na kraju 8. ili u 9. st. tamo je podignuta trobrodna bazilika i posvećena svetoj Mariji, Majci Božjoj. Na njezinu zapadnom kraju dograđen je, sasvim po karolinškom običaju, i westwerk. U njegovu je prizemlju otkriven vladarski mauzolej. Tu je očito bilo nešto kao središte ranosrednjovjekovne vlast,i roda Hrvata i njegovih kneževa. U toj crkvi pronađen je i zabat oltarne pregrade i na njem kultni lik svete Marije, najstariji očuvani na hrvatskom prostoru. Potječe iz druge polovice 11. st., ali je Marijin kult na tom mjestu znatno stariji. Može se uzimati da potječe još iz vremena pokrštavanja hrvatske rodovske vlasti u nekada rimskoj Dalmaciji. Groblje pak na kojem stoji ta Marijina crkva starije je od nje. Njegovi najstariji ukopi imaju još poganska obilježja. Tu se prema tomu pokrštavanje te rodovske vlasti može pratiti arheološki. Na tom mjestu dakle Marijin kult stoji na poganskoj podlozi. U ovom se referatu na temelju slavenske usmene predaje potvrđuje u pojedinostima da je u staroj vjeri narodā slavenskoga jezika postojao mit o zemlji kao Majci i da se obdržavao njezin kult kao božice. Kršćanski marijanski kult u okružju novopokrštenih hrvatskih vladara imao je dakle kao kult Majke staru podlogu na koju se mogao nadovezati i nastaviti ju u sasvim novom vjerskom kontekstu.
Ključne riječi
Hrčak ID:
107566
URI
Datum izdavanja:
15.9.2012.
Posjeta: 1.586 *