hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Literarni doprinosi inkluziji

Davor Piskač ; Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, Hrvatska
Vjekoslava Jurdana ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odsjek za odgojne i obrazovne znanosti, Pula, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (298 KB) str. 173-183 preuzimanja: 563* citiraj
APA 6th Edition
Piskač, D. i Jurdana, V. (2013). Literarni doprinosi inkluziji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49 (Supplement), 173-183. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/110040
MLA 8th Edition
Piskač, Davor i Vjekoslava Jurdana. "Literarni doprinosi inkluziji." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 49, br. Supplement, 2013, str. 173-183. https://hrcak.srce.hr/110040. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Piskač, Davor i Vjekoslava Jurdana. "Literarni doprinosi inkluziji." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 49, br. Supplement (2013): 173-183. https://hrcak.srce.hr/110040
Harvard
Piskač, D., i Jurdana, V. (2013). 'Literarni doprinosi inkluziji', Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49(Supplement), str. 173-183. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/110040 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Piskač D, Jurdana V. Literarni doprinosi inkluziji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja [Internet]. 2013 [pristupljeno 07.12.2019.];49(Supplement):173-183. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/110040
IEEE
D. Piskač i V. Jurdana, "Literarni doprinosi inkluziji", Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol.49, br. Supplement, str. 173-183, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/110040. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Književnost kao umjetnost riječi interpretira i problematiku života osoba s teškoćama u razvoju. U ovom se radu promatraju modeli inkluzije na primjeru romana Zaboravljeni sin Mire Gavrana. Analizira se tematsko - motivska i idejna razina te formalno-estetska razina romana. Cilj je tih analiza istražiti, promotriti i opisati kako književnost na konkretnim primjerima prikazuje lik osobe s intelektualnim teškoćama u razvoju. Pokazat će se kako književnost promatra kvalitetu života takve osobe (njezin obiteljski i društveni kontekst, načine iskazivanja stavova, osjećaja i misli, probleme spolnosti i odrastanja) kako bi strukturirala i razvila estetske funkcije te konstruirala (ili dekonstruirala) stereotipe odnosa društva prema osobama s invaliditetom. Kontekstualizirajući te književnoumjetničke artikulacije u okvirima recentnih dosega edukacijsko - rehabilitacijskih znanosti, pokazuje se da upravo književnost strukturiranjem estetskih i društvenih funkcija otvara vrlo zanimljiva pitanja. Tako književnost često (ali ne baš i uvijek) potiče promjene stavova i mišljenja zajednice s obzirom na uvažavanje individualnih razlika. U kontekstu funkcionalizacije, modeli operacionalizacije principa integracije/inkluzije, normalizacije i individualizacije bivaju tako prikazani razrađivanjem motiva straha i nesigurnosti zajednice prema nečemu novome, promatranjem različitih otpora promjenama, postavljanjem kompleksnih pitanja vezanim uz sustav kontrole, artikuliranjem mogućnosti institucionalizacije te posljedica deinstitucionalizacije. U tom smislu književnost potvrđuje da jednostavno prevladavanje poteškoća ne postoji, ali postoje mogućnosti neposrednog suočavanja s njima. Najveća je blagodat proučavanje motiva invalidnosti u književnosti to što se stvaraju teorijski modeli vrlo pogodni za analizu i interpretaciju. Naime, rad na literarnim modelima može gotovo idealno razviti aspekte inkluzije, i potaknuti njezin razvoj, a to je nešto najvažnije što društvo može učiniti za osobe s invaliditetom.

Ključne riječi
književnost; osobe s teškoćama u razvoju; individualizacija; inkluzija

Hrčak ID: 110040

URI
https://hrcak.srce.hr/110040

[engleski]

Posjeta: 1.096 *