APA 6th Edition Sunajko, G. (2008). Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju. Studia lexicographica, 2 (1(2)), 25-50. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/110750
MLA 8th Edition Sunajko, Goran. "Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju." Studia lexicographica, vol. 2, br. 1(2), 2008, str. 25-50. https://hrcak.srce.hr/110750. Citirano 20.01.2021.
Chicago 17th Edition Sunajko, Goran. "Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju." Studia lexicographica 2, br. 1(2) (2008): 25-50. https://hrcak.srce.hr/110750
Harvard Sunajko, G. (2008). 'Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju', Studia lexicographica, 2(1(2)), str. 25-50. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/110750 (Datum pristupa: 20.01.2021.)
Vancouver Sunajko G. Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju. Studia lexicographica [Internet]. 2008 [pristupljeno 20.01.2021.];2(1(2)):25-50. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/110750
IEEE G. Sunajko, "Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju", Studia lexicographica, vol.2, br. 1(2), str. 25-50, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/110750. [Citirano: 20.01.2021.]
Sažetak Cilj je rada izdvojiti i izložiti segmente filozofije politike kruga francuskih enciklopedista te prikazati i naglasiti njezin utjecaj na stvaranje uvjeta za Francusku revoluciju. Francuska revolucija nipošto nije jedinstvena u svojem određenju i ne može se svesti isključivo na 1789. godinu, već
je naprotiv, prema domašaju i raznolikosti političkih ideja trajala znatno dulje i bila sačinjena od mnoštva različitih i ambivalentnih zahtjeva koje su iznosile različite idejne i političke grupacije inspirirane djelima francuskih prosvjetiteljskih filozofa. Rad će se ograničiti na one koji su prema raznolikosti ideja i svojem međusobnom suprotstavljanju presudno utjecali na budući izgled francuske države (Voltaire,
Montesquieu, Rousseau). Voltaire s koncepcijom deizma i tolerancije te Montesquieu s teorijom podjele vlasti i parlamentarizmom ostali su u okvirima engleskoga političkog sustava. J.-J. Rousseau se, nasuprot
njima, razradom koncepcije opće volje (volonté générale) i teorijom demokratske republike (republikanizma) te kategorijama narodne suverenosti i domoljubnoga odgoja, koje su u potpunosti dovršile
revoluciju, po domašaju i utjecajnosti izdvojio, i u tome smislu otišao korak dalje od svojih suvremenika i enciklopedista te svojim utjecajem poveo stvarnu revoluciju.