Izvorni znanstveni članak

Ležišni potencijal Proksimal talusa peri-adriatskih platformi (1. dio)

Sanjin Grandić ; Retired graduated engineer of geology.
Ivan Kratković ; INA d.d., Zagreb, SD Naftaplin
Davorin Balić ; grad. eng., INA d.d.. Zagreb

Sažetak

Ovaj rad predstavlja nastavak studije o periplatformnim klastitima (proksimal talus) i njihovom naftnogeološkom značaju.18 Učinjena je i sinteza pojedinačnih doprinosa naših i talijanskih kolega. Interpretaciju 12 seizmičkih profila kroz padinu dinaridske karbonatne platforme ispred koje su se stvarali proksimalni klastiti učinio je Ivan Krataković a preliminarnu interpretaciju profila 3D 1120 obavio je Davorin Balić. Podaci o sazrijevanju potencijalno matičnih stijena preuzeti su iz rada Slobodana Kolbaha. Porozitet i permeabilnost potencijalno ležišnih nabušenih jezgri pripremio je dr. Vladimir Veseli, dok je proračun mogućih pridobivih rezervi obradio Igor Rusan te se ovaj rad može smatrati rezultatom timske suradnje. Ljubaznošću Prof. Paula Scandone i Ette Patacca s univerziteta u Pisi, LucaAleotti iz ENI -a , te Ane Del Ben s univerziteta u Trstu ,dobiveno je niz podataka koji su omogućili usporedbu hrvatskih i analognih geoloških modela s talijanskim naftnim poljima duž istočne obale Jadrana. Luca Aleotti i Ana Del Ben održali su 13. 04. 2005. predavanje u organizaciji HAZU o perspektivnosti periplatformnih klastita (proksimal talusa). Na žalost zbog povjerljivosti nisu bili dobiveni podaci o poroznosti i permeabilnosti za nekoliko talijanskih lokaliteta s razvojem proksimalnih klastita.
U ranijim člancima u više je navrata istaknuto da je zona 'proksimal talusa', (Proximal Thalus), koja se proteže duž cijele padine Dinaridske karbonatne platforme, naša najveća istražna jedinica u peri-jadranskom prostoru. Njena dužina od približno 550 km kao i blizina Palagruža depocentara, odnosno potencijalnih središta i generiranja ugljikovodika ( expulsion centers) iz potencijalnih matičnih stijena tip Vlasta-1, potvrđuje nedvojbeni potencijal zone proksimal talusa. Prema dijagramu sazrijevanja (Maturity Diagram ) JJ-A slici 28 kod Palagruža depocentra, pripremljenog od S. Kolbaha, navedene su naslage spuštene ispod 10 000 m što se može smatrati dovoljnim za sazrijevanje euksinskih naslaga s organskim sadržajem preko 4%, koje su utvrđene na bušotini Vlasta-1 u kojoj je na dubini 5 402 m otkriveno je nafta u karničkim naslagama debljine 430 m .
Vrlo značajna naftno-geološka odlika cijelog razmatranog peri-jadranskog područja je prekrivenost proksimal talusa s naslagama paleogenog fliša i post-mesinijanskim klastitima značajne debljine.
Posebna pozitivna značajka je inter-fragmentarni porozitet i permeabilnost talusa, koja je prikazana na mikroskopskoj fotografiji jezgre s IM-3. Na slici 10 istaknuta je plavičastom bojom mogućnost otkrića komercijalnih količina ugljikovodika u Vanjskim Dinaridima i Jadranskom bazenu.18
Važno je također istaknuti vrijeme potencijalne migracije, koje treba povezivati s glavnim strukturno- sedimentološkim događajima u razmatranom prostoru kao što su tektonski pokreti: kasno kimerijski u gornjoj juri, austrijski u donjoj kredi, pirinejski tijekom eocena, savski početkom neogena kada su formirane Alpe i Dinaridi i tijekom pliocena i pleistcena. Impulse migracije pratila su također i vrlo mlada halokinetska izdizanja. Glavna migracija najvjerojatnije je uslijedila, prema Northern Petroleum Co., nakon srednjeg - gornjeg miocena i post-pliocena.

Ključne riječi

Proksimal talus; centri generiranja i migracije ugljikovodika

Hrčak ID:

111092

URI

https://hrcak.srce.hr/111092

Datum izdavanja:

30.9.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.841 *