hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad
https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046

Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Birgitta Maćešić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5658-4282 ; Ordinacija opće medicine dr Mirica Rapić, I.Kršnjavog 1, 47000 Karlovac, Hrvatska
Branka Špehar   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9230-3612 ; Opća bolnica Ogulin, Bolnička 38, 47300 Ogulin, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (325 KB) str. 194-198 preuzimanja: 562* citiraj
APA 6th Edition
Maćešić, B. i Špehar, B. (2013). Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sestrinski glasnik, 18 (3), 194-198. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046
MLA 8th Edition
Maćešić, Birgitta i Branka Špehar. "Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti." Sestrinski glasnik, vol. 18, br. 3, 2013, str. 194-198. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046. Citirano 22.10.2019.
Chicago 17th Edition
Maćešić, Birgitta i Branka Špehar. "Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti." Sestrinski glasnik 18, br. 3 (2013): 194-198. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046
Harvard
Maćešić, B., i Špehar, B. (2013). 'Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti', Sestrinski glasnik, 18(3), str. 194-198. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046
Vancouver
Maćešić B, Špehar B. Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sestrinski glasnik [Internet]. 2013 [pristupljeno 22.10.2019.];18(3):194-198. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046
IEEE
B. Maćešić i B. Špehar, "Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", Sestrinski glasnik, vol.18, br. 3, str. 194-198, 2013. [Online]. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.046

Sažetak
Kardiovaskularne bolesti [KVB] vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta i u razvijenim zemljama, i u Republici Hrvatskoj [RH]. Tako velika pojavnost vezana je uz današnji način života i loše životne navike, kao što su pušenje, nepravilna prehrana, pretjerana konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost, koje dovode do pretilosti, povišenog tlaka i povišenih vrijednosti masnoća u krvi. Visok rizik
za razvoj kardiovaskularnih bolesti čini indeks tjelesne mase iznad 30, opseg struka veći od 102 cm za muškarce ili 88 cm za žene, vrijednosti krvnog tlaka iznad 160/100 mmHg uz prisutnost povišenih masnoća u krvi ili dijabetesa. Kardiovaskularna bolest najčešće nastaje kombinacijom nekoliko rizičnih faktora, s time da neke kombinacije povećavaju ukupni rizik više od drugih ili pojedinačnih. Upotrebom tablica za sustavnu procjenu kardiovaskularnog rizika
[SCORE tablica] dobiven je numerički izračun rizika koji opisuje stupanj
ugroženosti od budućih vaskularnih događaja. Prevenciju treba provoditi na razini promicanja zdravlja javnozdravstvenim modelom edukacije stanovništva i čuvanja okoliša te primarne i sekundarne prevencije. Cilj primarne prevencije rana je detekcija čimbenika rizika, a sekundarne prevencije liječenje pojedinih čimbenika i usporavanje razvoja ateroskleroze, osnovne patološke promjene u kardiovaskularnim bolestima. Zadatak je medicinske sestre identifi cirati
čimbenike rizika i educirati pacijenta o važnosti promjene loših životnih navika. Svrha je ovog preglednog članka razjašnjavanje metoda i postupaka koji su u uporabi u svakodnevnoj zdravstvenoj njezi medicinskih sestara/tehničara u RH.

Ključne riječi
kardiovaskularna bolest • prevencija • arterijski krvni tlak • dislipidemija • pretilost • pušenje • tjelesna neaktivnost

Hrčak ID: 111146

URI
https://hrcak.srce.hr/111146

Posjeta: 1.214 *