hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414

Imunološki aspekti i antamiloidne strategije za Alzheimerovu demenciju

Rajka M. Liščić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (125 KB) str. 603-607 preuzimanja: 361* citiraj
APA 6th Edition
Liščić, R.M. (2013). Immunological Aspects and Anti-Amyloid Strategy for Alzheimer’s Dementia. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 64 (4), 603-607. https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414
MLA 8th Edition
Liščić, Rajka M.. "Immunological Aspects and Anti-Amyloid Strategy for Alzheimer’s Dementia." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 64, br. 4, 2013, str. 603-607. https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414. Citirano 17.06.2019.
Chicago 17th Edition
Liščić, Rajka M.. "Immunological Aspects and Anti-Amyloid Strategy for Alzheimer’s Dementia." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 64, br. 4 (2013): 603-607. https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414
Harvard
Liščić, R.M. (2013). 'Immunological Aspects and Anti-Amyloid Strategy for Alzheimer’s Dementia', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 64(4), str. 603-607. doi: https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414
Vancouver
Liščić RM. Immunological Aspects and Anti-Amyloid Strategy for Alzheimer’s Dementia. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2013 [pristupljeno 17.06.2019.];64(4):603-607. doi: https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414
IEEE
R.M. Liščić, "Immunological Aspects and Anti-Amyloid Strategy for Alzheimer’s Dementia", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.64, br. 4, str. 603-607, 2013. [Online]. doi: https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) najučestaliji je oblik demencije u starijih: najmanje dvije trećine sveukupnih slučajeva demencija upravo je AB. Prevalencija bolesti u svijetu procjenjuje se na 24 milijuna slučajeva, što je značajno financijsko opterećenje. Amiloidni beta (Aβ) plakovi (eng. amyloid plaques) i neurofibrilarni snopići (eng. neurofibrillary tangles) glavne su patološke karakteristike AB-a, jer uključuju i upalu, neuronalnu leziju te gubitak odnosno disfunkciju aksona i sinapsa. Amiloidni plakovi okružuju aktiviranu mikrogliju, citokine i komponente komplementa, što je pokazatelj upale, koja je važna karika u patofiziologiji AB-a. Prilikom dijagnosticiranja AB-a važnu ulogu imaju markeri likvora i in vivo detekcija amiloida u mozgu, koji pridonose optimalnoj procjeni patologije ove bolesti i njene diferencijalne dijagnoze. Za detekciju amiloida u mozgu koristi se Aβ u cerebrospinalnom likvoru, a za detekciju neurodegenerativnih promjena iznimno su važni total-tau (T-tau) i fosforilirani-tau (p-tau) markeri. Uvođenje antiamiloidne i ostalih terapija moglo bi imati značajne pozitivne kliničke učinke ako bi se s terapijom započelo rano i/ili u presimptomatskoj fazi bolesti, prije nego dođe do značajnog gubitka neurona. U ovom radu dan je kratak prikaz spomenutih tema, uz osvrt na aktualna i buduća istraživanja i kliničke studije primjenom monoklonalnih protutijela protiv amiloida kao mogućih uzročnika AB-a u početnoj i/ili ranoj fazi bolesti.

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; amiloid-beta (Aβ) plak; antiamiloidna terapija; mikroglija; upala

Hrčak ID: 111792

URI
https://hrcak.srce.hr/111792

[engleski]

Posjeta: 582 *