hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji

Snježana Buzov

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 27-47 preuzimanja: 305* citiraj
APA 6th Edition
Buzov, S. (2009). Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji. Godišnjak Titius, 2 (2), 27-47. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112089
MLA 8th Edition
Buzov, Snježana. "Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji." Godišnjak Titius, vol. 2, br. 2, 2009, str. 27-47. https://hrcak.srce.hr/112089. Citirano 23.08.2019.
Chicago 17th Edition
Buzov, Snježana. "Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji." Godišnjak Titius 2, br. 2 (2009): 27-47. https://hrcak.srce.hr/112089
Harvard
Buzov, S. (2009). 'Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji', Godišnjak Titius, 2(2), str. 27-47. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112089 (Datum pristupa: 23.08.2019.)
Vancouver
Buzov S. Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji. Godišnjak Titius [Internet]. 2009 [pristupljeno 23.08.2019.];2(2):27-47. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112089
IEEE
S. Buzov, "Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: o (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji", Godišnjak Titius, vol.2, br. 2, str. 27-47, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112089. [Citirano: 23.08.2019.]

Sažetak
Ovaj rad se bavi jednom značajkom ekonomije Skradinske nahije
koncem 16. stoljeća: mlinarskom djelatnošću. Ova djelatnost je uzeta kao prizma kroz koju se, koristeći podatke iz porezne knjige (tahrîr defteri) sačinjene od strane osmanlijske administracije koncem 1585. godine, mogu promatrati različiti aspekti prigranične ekonomije. Veliki broj mlinova za žito i masline u Skradinskoj nahiji zabilježenih u ovom defteru otkriva jednu djelatnost u koju su bili uključeni svi
segmenti društva, muslimani i kršćani, posada tvrđave, obrtnici, žene, osmanlijski podanici i odličnici. U graničnoj zoni u kojoj nije bilo većih gradova, u odsustvu jakog gradskog obrta te značajnih vakufa/zadužbina, mlinovi i zemljišni posjedi – čiftluci i zemini – bili su osnova ekonomske moći i prestiža krajiških elita, tj. zapovjednog kadra, uleme, pa i jednog dijela vlaškog stanovništva. Iako nedostaju
podaci o stvarnoj zaradi od ovih mlinova, već i sam njihov broj i struktura posjednika ukazuju da je ova djelatnost bila unosna, te da je, kao što potvrđuju i mletački izvori, opsluživala i stanovništvo na mletačkom teritoriju. Posljednje je osobito moralo biti slučaj u Skradinskoj nahiji čiji se najveći broj mlinova nalazio u neposrednoj blizini granice.

Ključne riječi
mlinovi i mlinarska djelatnost; osmanlijska porezna knjiga/tahrîr defteri; prekogranična ekonomija i granično društvo; krajiške elite i vlasnički odnosi; muslimani i kršćani

Hrčak ID: 112089

URI
https://hrcak.srce.hr/112089

[engleski] [talijanski]

Posjeta: 492 *