hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Nova čitanja Joyceova Uliksa – književno-lingvistički pristup

Sanja Runtić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4723-7788 ; Filozofski fakultet u Osijeku
Melita Aleksa Varga   ORCID icon orcid.org/0000-0002-8312-5049 ; Filozofski fakultet u Osijeku

Puni tekst: engleski, pdf (190 KB) str. 417-429 preuzimanja: 2.226* citiraj
APA 6th Edition
Runtić, S. i Aleksa Varga, M. (2013). New perspectives on James Joyce’s Ulysses – a literary-linguistic approach. Jezikoslovlje, 14 (2-3), 417-429. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112199
MLA 8th Edition
Runtić, Sanja i Melita Aleksa Varga. "New perspectives on James Joyce’s Ulysses – a literary-linguistic approach." Jezikoslovlje, vol. 14, br. 2-3, 2013, str. 417-429. https://hrcak.srce.hr/112199. Citirano 29.09.2021.
Chicago 17th Edition
Runtić, Sanja i Melita Aleksa Varga. "New perspectives on James Joyce’s Ulysses – a literary-linguistic approach." Jezikoslovlje 14, br. 2-3 (2013): 417-429. https://hrcak.srce.hr/112199
Harvard
Runtić, S., i Aleksa Varga, M. (2013). 'New perspectives on James Joyce’s Ulysses – a literary-linguistic approach', Jezikoslovlje, 14(2-3), str. 417-429. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112199 (Datum pristupa: 29.09.2021.)
Vancouver
Runtić S, Aleksa Varga M. New perspectives on James Joyce’s Ulysses – a literary-linguistic approach. Jezikoslovlje [Internet]. 2013 [pristupljeno 29.09.2021.];14(2-3):417-429. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112199
IEEE
S. Runtić i M. Aleksa Varga, "New perspectives on James Joyce’s Ulysses – a literary-linguistic approach", Jezikoslovlje, vol.14, br. 2-3, str. 417-429, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112199. [Citirano: 29.09.2021.]

Sažetak
Ovaj rad nastoji ukazati na naoko proturječnu povezanost između poststrukturalističke intencije i strukturalne dinamike romana Uliks Jamesa Joycea. Prateći promjene u jezičnom registru i pripadajućim sintaktičkim obrascima kroz različite epizode romana, analiza ukazuje na postupnu redukciju autorskog glasa te njegovu konačnu supstituciju samim tekstom. Dok prve epizode romana kontrolira javni pripovjedni glas, očigledan narativni pomak događa se u epizodi „Lestrygonians“ u kojoj se pripovjedač kreće od heterodijegetskog prema homodijegetskom polu, gotovo se stapajući s junakom Leopoldom Bloomom. To obilježje postaje još uočljivije u poglavlju „Scylla and Charybdis“ u kojem dolazi do potpune zamjene javnog pripovjedača fokalizatorom. Kako se uloga pripovjedne instance pomiče od dijegetskog prema mimetskom polu, njezin se autoritet reducira u korist tekstualnog glasa. Proces čitanja Uliksa stoga nužno zahvaća kako hermeneutički tako i formalni aspekt jer tekst razvija vlastite tehničke kodove i konvencije, primjenjujući na sebe vlastitu strukturu. Naš interdisciplinarni pristup Joyceovu tekstu uključuje različite metode kvantitativne analize, obuhvaćajući analizu sintakse, tokenizaciju, part-of-speech-označavanje i korpusnu analizu teksta. U analizi se koriste dva računalna programa za analizu korpusa – Treetagger i N-gram Statistics Package (NSP) – kako bi se naglasile strukturne nepodudarnosti i razlike u leksičkim jedinicama i uporabi različnica u pojedinim dijelovima romana.

Ključne riječi
Joyce; Uliks; književno-lingvistički pristup; pomno čitanje; naratologija; korpusna analiza; poststrukturalistička intencija

Hrčak ID: 112199

URI
https://hrcak.srce.hr/112199

[engleski]

Posjeta: 2.708 *