hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda

Ante Pažanin ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 116-129 preuzimanja: 275* citiraj
APA 6th Edition
Pažanin, A. (1992). Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda. Politička misao, 29 (4), 116-129. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112238
MLA 8th Edition
Pažanin, Ante. "Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda." Politička misao, vol. 29, br. 4, 1992, str. 116-129. https://hrcak.srce.hr/112238. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Pažanin, Ante. "Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda." Politička misao 29, br. 4 (1992): 116-129. https://hrcak.srce.hr/112238
Harvard
Pažanin, A. (1992). 'Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda', Politička misao, 29(4), str. 116-129. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112238 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Pažanin A. Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda. Politička misao [Internet]. 1992 [pristupljeno 07.12.2019.];29(4):116-129. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112238
IEEE
A. Pažanin, "Svjetskopovijesni smisao demokracije i predstavništvo naroda", Politička misao, vol.29, br. 4, str. 116-129, 1992. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112238. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Autor analizira svjetsko-povijesni smisao demokracije na primjeru neposredne demokracije u Grka, kako je ona interpretirana u radovima Ch. Meiera, J. Bleickena i D. Sternbergera, a značenje predstavništva naroda na primjeru suvremene reprezentativne demokracije, kako je interpretira prije svega E.-W. Böckenförde u smislu moderne ustavne države i državnog oblika vladavine. Istraživanje je pri tom posvećeno pitanju u kakvom su međusobno odnosu danas demokracija i predstavništvo, te na kojim sociokulturnim, institucionalnopolitičkim i etičkopovijesnim pretpostavakama počiva politički život i djelovanje građana u suvremenoj pravnoj, socijalnoj, demokratskoj državi. Pomoću Hegelove i Husserlove filozofije povijesti autor se pita o mogućnosti svojevrsnog svjetskog povijesnog kontinuiteta ne samo u povijesti filozofije nego i u političkoj povijesti kao povijesti ustava i svjetskoj povijesti, pri čemu atenska demokracija dobiva svoj puni svjetskopovijesni smisao i u vrijeme modernoga individualizma, u onoj mjeri u kojoj i moderni građanin države ima pravo i mogućnost da glasa ne samo o pitanjima koja formuliraju njegovi politički funkcioniari i predstavnici, nego i da sam podnosi prijedloge i inicira pokretanje, razmatranje i rješavanje aktualnih pitanja zajedničkog života. Tek time demokracija i politika dobivaju svoje pravo značenje političkog djelovanja i sudjelovanja građana u životu države na razini suvremene svjetske povijesti.

Hrčak ID: 112238

URI
https://hrcak.srce.hr/112238

[engleski]

Posjeta: 450 *