Izvorni znanstveni članak
Razlike u učinkovitosti pristupa leksiku kod dvojezičnih govornika hrvatskog i engleskog jezika
Irena Zovko Dinković
Tena Šojer
Sažetak
Dosadašnje su studije pokazale da dvojezične odrasle osobe, kao i dvojezična djeca,
postižu slabije rezultate od svojih jednojezičnih vršnjaka na standardiziranim testovima,
kojima se ispituje produktivni i receptivni rječnik. S obzirom na to da ne postoji bitna
razlika u opsegu konceptualnog leksika kod dvojezičnih i jednojezičnih osoba, pretpostavlja
se da je uzrok slabijih rezultata teži pristup leksiku kod dvojezičnih govornika.
Postoji nekoliko modela (v. bilješku 1) koji nastoje objasniti te diskrepancije, a u čijem su
središtu istraživanja širenje aktivacije i mehanizmi odabira kod pristupa leksiku. Ipak,
zasad ne postoji dovoljno čvrstih dokaza koji bi poduprli bilo koji od postojećih modela,
kao ni studija koje bi ispitivale razliku u postignuću između simultanih i sekvencijalnih
dvojezičnih govornika. Stoga je provedeno testiranje učinkovitosti pristupa leksiku kod
simultanih i sekvencijalih dvojezičnih govornika hrvatskog i engleskog jezika uz pomoć
slikovnog testa rječnika. U testiranju su sudjelovale dvije grupe dvojezičnih govornika,
deset simultanih i deset sekvencijalnih, te dvije kontrolne grupe s po deset izvornih
jednojezičnih govornika hrvatskog i engleskog jezika. Svakoj dvojezičnoj grupi dan je
test i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Cilj ispitivanja bilo je utvrditi postoji li bitna
razlika u postignuću između dviju grupa dvojezičnih govornika te između dvojezičnih
govornika i njihovih jednojezičnih vršnjaka, a rezultati su pokazali da su jednojezične
kontrolne skupine imale podjednak rezultat (91,4% za hrvatski i 92,1% za engleski) te
su imale bolji rezultat u usporedbi s dvije dvojezične grupe. Najlošiji rezultat postigli su
sekvencijalni dvojezični govornici na testu koji se odnosi na nedominantan jezik, odnosno
onaj koji su usvojili kao drugi (L2). Rezultati koje su postigli na testu jezika koji smatraju
prvim (L1) na razini su rezultata simultanih dvojezičnih govornika. Rezultati ispitivanja
također pokazuju da kod sekvencijalnih dvojezičnih govornika postoji bitna negativna
korelacija između postignuća na testu i dobi u kojoj su počeli usvajati drugi jezik. Može
se zaključiti da dvojezični govornici doista postižu nešto slabije rezultate na testovima
receptivnog rječnika, odnosno pri mjerenju pristupa leksiku, u odnosu na jednojezične
govornike, no u isto vrijeme sekvencijalni dvojezični govornici pokazuju bolje rezultate
na prvom jeziku čak i od simultanih dvojezičnih govornika. Imajući to u vidu, smatramo
frekvencijski model (Gollan/ Acenas 2004; Gollan/Montoya/Werner 2002) najprikladnijim
modelom zato što takve razlike u postignuću pripisuje smanjenoj frekvenciji uporabe svih
riječi u leksiku dvojezičnih govornika, a smanjena frekvencija uporabe uzrokuje smanjenu
funkcionalnu frekvenciju, odnosno sporiji pristup leksiku. Kada je riječ o sekvencijalnim
dvojezičnim govornicima, čini se da osim funkcionalne frekvencije utjecaj na postignuća
pri mjerenju pristupa leksiku imaju i dob u kojoj je počelo usvajanje drugog jezika, kao
i vrijeme korištenja pojedinog jezika, što znači da pri istraživanju pristupa leksiku kod
dvojezičnih govornika svakako treba uzeti u obzir i razliku između simultanih i sekvencijalnih
dvojezičnih govornika.
Ključne riječi
dvojezični govornici; pristup leksiku; receptivni rječnik; hrvatski; engleski
Hrčak ID:
112263
URI
Datum izdavanja:
9.5.2013.
Posjeta: 1.686 *