hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15176/vol50no205

Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture

Mateja Habinc   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6663-7328 ; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani

Puni tekst: hrvatski, pdf (262 KB) str. 87-101 preuzimanja: 306* citiraj
APA 6th Edition
Habinc, M. (2013). Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture. Narodna umjetnost, 50 (2), 87-101. https://doi.org/10.15176/vol50no205
MLA 8th Edition
Habinc, Mateja. "Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture." Narodna umjetnost, vol. 50, br. 2, 2013, str. 87-101. https://doi.org/10.15176/vol50no205. Citirano 13.06.2021.
Chicago 17th Edition
Habinc, Mateja. "Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture." Narodna umjetnost 50, br. 2 (2013): 87-101. https://doi.org/10.15176/vol50no205
Harvard
Habinc, M. (2013). 'Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture', Narodna umjetnost, 50(2), str. 87-101. https://doi.org/10.15176/vol50no205
Vancouver
Habinc M. Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture. Narodna umjetnost [Internet]. 2013 [pristupljeno 13.06.2021.];50(2):87-101. https://doi.org/10.15176/vol50no205
IEEE
M. Habinc, "Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture", Narodna umjetnost, vol.50, br. 2, str. 87-101, 2013. [Online]. https://doi.org/10.15176/vol50no205

Sažetak
Članak je fokusiran na pokladna događanja u Sloveniji vezana uz karnevalske likove, zvane kurenti ili koranti, te bajoslovna ili mitska bića Kurente iz pedesetih godina prošloga stoljeća. Analizira raznolike uporabe izraza kurentovanje, koje proizlaze iz povezanosti s tim likovima i koje su se od 1960. godine, ptujskim kurentovanjem, danas “najpopularnijom i najmasovnijom kulturnom i folklornom priredbom u Sloveniji i srednjoj Europi”, počele sve više i više gubiti. U prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata kurentovanje je, kako je ustvrdio Gačnik, moglo označavati ne samo cijelu praksu seoskog karnevala već je to bio i izraz koji se često koristio za opisivanje odgovarajućih društvenih oblika gradskog pokladnog događanja. Zbog česte, raznolike i izmijenjene uporabe izraza korant, kurent i Kurent i ostalih izraza koji iz njih nastaju, autorica smatra da o kurentomaniji kao načinu nacionalizacije pokladne kulture možemo govoriti već (barem) od pedesetih godina prošloga stoljeća. Nakon 1960. godine, kada se u Ptuju pojavio pokladni karneval pod imenom Kurentovanje, višeznačnica je postala jednoznačnicom. U uporabi nacionaliziranog pojma za pokladni karneval, koji je redefinirao ponajprije lokalne prakse, prepoznaje se prisvajanje, a s druge strane dodatno homogeniziranje pokladne kulture u Sloveniji. Naime, ako je ptujsko kurentovanje s jedne strane pokušalo revitalizirati nestajuću pokladnu praksu, s druge je strane, makar što se tiče imena, sva druga i drukčija dotadašnja kurentovanja potisnulo u pozadinu.

Ključne riječi
poklade; kurentovanje; homogenizacija kulture; Slovenija; socijalizam

Hrčak ID: 112300

URI
https://hrcak.srce.hr/112300

[engleski]

Posjeta: 718 *