Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA

Roman Rosavec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zoran Šikić orcid id orcid.org/0000-0002-8684-0451 ; Sveučilište u Zadru
Željko Španjol ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Barčić orcid id orcid.org/0009-0002-3327-4991 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 165 Kb

str. 583-590

preuzimanja: 609

citiraj


Sažetak

Sažetak
Sredozemni ekosustavi su pod utjecajem djelovanja čovjeka i današnje stanje uglavnom je posljedica intenzivnih antropogenih aktivnosti i prirodnih promjena. Meteorološki parametri imaju velik utjecaj na požare. Kako su požari prirodna pojava, oni manjih razmjera s neznatnom štetom možemo tumačiti kao dinamičnost prirodnih procesa. No broj šumskih požara, a time i veličina spaljene površine, drastično su se povećali u posljednjih nekoliko desetljeća. Vegetacija Sredozemlja je po mnogočemu specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Naime, svaki vegetacijski tip ima svoj požarni režim, odnosno obilježja poput požarnog intervala, prosječnog godišnjeg spaljenog područja i žestine (intenziteta požara). Sredozemne šume uglavnom su siromašne po pitanju broja zastupljenih vrsta. Monodominantne su, te kao takve su lakše zapaljive i podložne širenju požara od mješovitih šuma s velikim brojem vrsta. U radu se opisuju varijacije zapaljivosti (ID) najznačajnijih drvenastih vrsta sredozemnog područja i prikazane su procijene utjecaja meteoroloških čimbenika na prethodno spomenute varijable. Istraživanja su provedena na Nastavno pokusno šumskom objektu Rab Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u eksperimentalnom laboratoriju za zaštitu šuma od požara u Makarskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda RH. Testiranja su obavljena u razdoblju od lipnja 2007. do lipnja 2009., jednom mjesečno po lokaciji. Rezultatima su potvrđene razlike u odgodi zapaljivosti između testiranih vrsta po lokacijama, kao i testiranih vrsta na lokaciji. Srednja odgoda zapaljivosti svih vrsta na oba lokaliteta iznosi 10,60 sekundi. Dobiveni rezultati koji se temelje na laboratorijskom testiranju pokazuju da se oni mogu izravno upotrijebiti u opisu ili predikciji od šumskih požara kada je riječ o zapaljivosti prirodnih goriva u realnim stanišnim uvjetima.

Ključne riječi

zapaljivost; šumski požari; meteorološki čimbenici; Sredozemlje

Hrčak ID:

112496

URI

https://hrcak.srce.hr/112496

Datum izdavanja:

31.12.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.463 *