Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UVOD U STUDIJ POVIJESTI HRVATSKE EKONOMSKE MISLI

Đuro Š. Medić orcid id orcid.org/0000-0003-0540-0022 ; Ekonomski fakultet u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski doc 361 Kb

str. 1-47

preuzimanja: 1.222

citiraj


Sažetak

U povodu završetka drugog sveska Stipetićeve knjige POVIJEST HRVATSKE EKONOMSKE MISLI (1848.-1968.), koju je (u rujnu 2013.) objavio Ekonomski fakultet u Zagrebu, autor u ovom radu procjenjuje značaj Stipetićevih istraživanja i njegove doprinose konstituiranju povijesti hrvatske ekonomske misli kao posebne i nove znanstvene discipline. Zajedno sa prvim sveskom Stipetićeve POVIJESTI HRVATSKE EKONOMSKE MISLI (1298.-1847.) koji je objavljen u Zagrebu 2001., ova knjiga čini jednu cjelinu i kapitalno djelo u kojem se na jednom mjestu opusuju povjesni uvjeti nastajanja, usponi, zastoji, razvoj i padovi ekonomske misli na teritoriju današnje Republike Hrvatske , počevši od konca XIII do sredine XX stoljeća. Sa ovim Stipetićevim djelom Hrvati su se priključili Srbima, Rusima i drugim narodima , koji pored opće kreiraju i izučavaju posebnu, tj. nacionalnu povijest ekonomske misli.U ovoj studiji autor najprije razgraničava ekonomsku misao (kao širi) i ekonomsku znanost (kao uži pojam) te procese kanonizacije i dekanonizacije ekonomskih doktrina. Nakon toga on detaljno opisuje konstitutivna metodološka i pragmatična pitanja preko kojih se konstituira neka nova (u ovom slučaju ekonomsko-povijesna ) znanstvena disciplina. U tom kontekstu autor opisuje motive i ciljeve studija neke (u ovom slučaju hrvatske) nacionalne povjesti ekonomske misli, zatim proces stvaranja historijske svijesti i formiranje pouka iz prošlosti ekonomije i ekonomske misli. Pored toga, autor opisuje Stipetićeva istraživanja ekonomskog sistema i ekonomske politike koja je u RH vođena u razdoblju od 1980. do 2005.g. On ističe da se Stipetić pridružuje kritici neoliberalizma i njegove politike privatizacije i slobodnog tržišta (politika Laissez-faire-a) koja je, u vrijeme tranzicije, vođena u RH i proizvela negativne rezultate, odnosno veliku ekonomsku krizu. U zaključku autor ističe da se sadašnje krizno stanje ekonomskog sistema i ekonomske politike u Hrvatskoj i sličnim malim tzv. tranzicijskim zemljama, ne može razumjeti bez studija povijesti ekonomske misli, makroekonomije i modernih škola ekonomsko-političkog mišljenja te njihovog utjecaja na političke stranke, vlade, sistem obrazovanja i javno mnijenje. Naglašava da se studij opće i nacionalne povijesti ekonomske misli može koristiti kao vodič i kompas na tržištu ideja, znanstvenih znanja i politika. Dosadašnja negativna povjesna iskustva tranzicije u RH i sličnim malim balkanskim zemljama, pokazuju da neoliberalnu školu i njenu politiku slobodnog tržišta, vlade trebaju napustiti i zamijeniti sa keynesianskom ili nekom trećom politikom koja, u kratkom roku, potiče zaposlenost i ekonomski rast.

Ključne riječi

Vladimir Stipetić; povijest hrvatske ekonomske misli; ekonomska metodologija; historijska svijest; kritika neoliberalizma; tranzicija; ekonomska kriza; keynesianizam

Hrčak ID:

112865

URI

https://hrcak.srce.hr/112865

Datum izdavanja:

3.1.2014.

Posjeta: 2.214 *