Izvorni znanstveni članak

Regionalne značajke posjedovne strukture u hrvatskoj poljoprivredi

Petar Grahovac

Sažetak

Duga povijest razvoja poljoprivrede primarno je bila povijest rješavanja brojnih i raznovrsnih pitanja vezanih uz poljoprivredno zemljište. To su prije svega: zemljišno vlasništvo, kupoprodaja zemljišta i njegovo davanje u zakup, koncesiju i napolicu, agrarna reforma, distribucija zemljišta po vlasnicima, zemljišni maksimum, međuodnosi krupnih, srednjih i malih posjeda, regionalizacija poljoprivrednog prostora. Zemljište je temeljni čimbenik proizvodnje u poljoprivredi. Ono je nuždan, neumnoživ, nepromjenjiv, neuništiv i nepokretljiv faktor masovne poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednim zemljištem bavi se zemljišna politika kao dio agrarne politike. Pod utjecajem prvenstveno prirodnih uvjeta (reljefa, tla i klime), ali i socioekonomskih, demografskih i institucionalnih odrednica razvoja poljoprivrede u nas, formirala se postojeća poljoprivredna struktura. U hrvatskoj poljoprivredi dominiraju sitni posjedi (manje od jednog ha) na koje otpada (2003.) 50,6% poljoprivrednih kućanstava. Pri tome postoje razmjerno velike razlike u distribuciji poljoprivrednih gospodarstava s obzirom na njihovu veličinu po pojedinim poljoprivrednim regijama. Tako su u gorskoj regiji najzastupljenija srednja gospodarstva (od 1 do 10 ha), a u jadranskoj regiji sitni pojedi (manji od 1 ha) koji npr. u Splitsko-dalmatinskoj županiji čine 70,0% poljoprivrednih kućanstava.

Ključne riječi

Poljoprivredno zemljište; zemljišno vlasništvo; veličina posjeda; posjedovna struktura; okrupnjavanje posjeda

Hrčak ID:

10882

URI

https://hrcak.srce.hr/10882

Datum izdavanja:

1.12.2006.

Posjeta: 4.978 *