Prethodno priopćenje
FEMINISTIČKA KRITIKA MULTIKULTURALIZMA
Milan Mesić
Sažetak
U članku se predlaže razlikovanje triju vrsta feminističkih kritika multikulturalizma. Prva upozorava na to da inzistiranje na kulturnoj različitosti i njezinu priznavanju kao najvažnijem pitanju socijalne pravde prikriva temeljnija pitanja materijalne deprivacije, eksploatacije i ekonomske marginalizacije. Druga vrsta usmjerena je na 'politiku identiteta', shvaćenu u esencijalističkom smislu, po kojem rasa, klasa, rod ili kultura osigurava osnovu političkih interesa i grupnoga jedinstva. Najviše se, međutim, rasprava vodi oko tvrdnje (Susan Moller Okin) da multikulturalizam u svom zalaganju za grupna prava zanemaruje interese žena, štoviše da potkopava dostignuća emancipacije žena na Zapadu. Multikulturalisti odbacuju sve tri optužbe, premda se mnogi načelno slažu s tim da liberalno egalitarni pristup multikulturalizmu mora pažljivo razmotriti međugrupne nejednakosti, posebno rodne naravi, u ispitivanju legitimnosti manjinskih grupnih prava. Članak utvrđuje da su zapadne teoretičarke glavne struje feminizma s pravom upozorile na ozbiljne opasnosti koje donosi multikulturalizam - s politikom grupnih prava i priznavanja čak i ekstremnih 'kulturnih' praksi - za socijalnu poziciju i perspektive rasno-
-etničkih (manjinskih) žena, barem u zapadnim liberalnim imigracijskim društvima. Pri tome su, međutim, s jedne strane, reducirale vrlo različite koncepcije multikulturalizma, od kojih su neke eksplicitno kritične spram esencijalističke politike identiteta. S druge strane, upale su u prosvjetiteljsku zamku univerzaliziranja svoje socijalne lokacije na sve žene, ignorirajući različita rasna i kulturna iskustva manjinskih žena, što potonje sve više odvaja od glavne struje feminizma.
Ključne riječi
multikulturalizam; feminizam (glavnoga toka); grupna prava; grupna autonomija; socijalna pravda; rod; kultura; religija; rasno-etničke grupe
Hrčak ID:
10884
URI
Datum izdavanja:
31.10.2006.
Posjeta: 4.341 *