Kazalo
SADRŽAJ
Marko Medved
orcid.org/0000-0002-2221-9121
; Teologija u Rijeci - Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
RTČ broj 2, 2013. kojega od ovoga broja kao novi urednik potpisuje Marko Medved, donosi radove s međunarodnog znanstvenog simpozija „Koncilski pastoralni poticaji aktualnoj crkvenoj praksi“ održanog na Teologiji u Rijeci 15. ožujka 2013., kao i nekoliko rasprava te prikaza.
Josip Šimunović u članku „Dokumenti Drugoga vatikanskog sabora i župna zajednica. Poticaji i prosudba stanja“ donosi pregled saborskih tekstova koji izričito spominju župu/župnu zajednicu, otvarajući time razmišljanje o cjelokupnom životu i djelovanju župne zajednice u duhu ekleziologije Drugog vatikanskog koncila. Peter Kvaternik u članku „Crkva si ti: Svaki je Kristov učenik dužan širiti vjeru koliko može (LG 17)“ ističe kako treba primijeniti nove pastoralne pothvate da bi se u članovima Crkve podigla svijest odgovornosti za život Crkve kako bi u sebi osjetili poziv: »Ja sam Crkva, zajedno smo Crkva«, tj. da žive kršćanstvo ostvarujući riječ Drugog vatikanskog koncila: »Svaki je Kristov učenik dužan da širi vjeru koliko može« (LG 7).
Marija Pehar piše članak „Koncilska mariologija u marijanskim propovijedima fra Bonaventure Dude. Analiza i poticaji“. Iz bogatog Dudinog opusa izvučene su najznačajnije marijanske propovijedi kroz trogodišnji liturgijski ciklus i glavne marijanske blagdane, te su detaljnom analizom uspoređene s temeljnim odrednicama koncilske mariologije. Marko Medved piše članak „Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila“ u kojem se, prigodom 1700 godišnjice Milanskog edikta, autor pita u kojoj je mjeri nauk Katoličke Crkve o odnosu Crkve i države i o slobodi vjeroispovijesti doživio određene promjene od sredine 19. stoljeća do Drugog vatikanskog sabora, ističući pritom važnost nouvelle théologie te koncilski zahtjev za laičkom a ne više konfesionalnom državom. Među raspravama Juraj Batelja piše rad „Novozavjetne teme u katehetskim propovijedima blaženog Alojzija Stepinca“ u kojem proučava okružnice, propovijedi i prigodne nagovore blaženika ukazujući na njegovu pastirsku skrb za kršćanski odgoj povjerenih mu vjernika i način na kojem ih je nastojao učvrstiti u istinama vjere. Vjekoslava Jurdana i Anita Borzić donose „Jedan primjer iz hrvatske nabožne književnosti. Molitvica iz Posedarja“ u kojem tu nezabilježenu molitvicu iz usmene agrafijske baštine inkorporiraju u zabilježeni fundus hrvatske usmene nabožne književnosti. Milan Špehar i Jurica Galić autori su rada „Mali koraci – ekumenizam Srećka Badurine“ u kojem analiziraju ekumenska nastojanja šibenskog biskupa, ističući jednostavnost, smirenost i spontanost njegovog praktičnog ekumenizma. Nikola Vranješ i Tomislav Miletić pišu članak „Teorija evolucije u suvremenom pastoralno-katehetskom kontekstu“ u kojem promišljanju o odnosu suvremenog pastoralno-katehetskog djelovanja prema činjenici evolucije. Rad „Molitva u Getsemanskom vrtu (Mk 14,32-42)“ autora Marija Cifraka i Stanka Ćosića sinoptičkom usporedbom pokazuje tipične Markove naglaske u izvještaju muke s obzirom na Isusovu molitvu u Getsemaniju a koju su zabilježila i ostala dvojica sinoptika. Na kraju donosi se prikaz knjiga Alojzija Ćondića „Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja“ i Slavena Bertoše „Migracije prema Puli. Primjer austrijske Istre u novom vijeku“.
Ključne riječi
Koncil; pastoral; Crkvena praksa; Simpozij; Rijeka
Hrčak ID:
115121
URI
Datum izdavanja:
31.1.2014.
Posjeta: 742 *