Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

[Ispitivanje morfologije endodontskih prostora prvog gornjeg kutnjaka]

Jozo Šutalo ; Department of Dental pathology Faculty of Stomatology University of Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 6.721 Kb

str. 271-278

preuzimanja: 397

citiraj


Sažetak

U ovom je radu ispitivana morfologija endodontskih prostora prvih gornjih kutnjaka. Poznata je činjenica da se neuspjesi u endodontskom tretmanu prvog gornjeg kutnjaka osim neadekvatnog tehničkog pristupa mogu pripisati i nedovoljnom poznavanju morfologije endodontskog prostora. Činjenica da se u stomatološkoj literaturi dugi niz godina raspravlja o endodonskoj morfologiji prvog gornjeg kutnjaka nije bila zapreka da se pristupi ovom istraživanju iz razumljivog razloga što su podaci iz literature vrlo različiti, a kadikad i oprečni. U nakani da se ustanovi stvaran broj kanala u korjenovima prvog gornjeg kutnjaka, njihov međusobni odnos kao i moguće morfološke varijacije, nasumce je uzeto 443 ekstrahiranih prvih gornjih kutnjaka (221 lijevih i 223 desnih). Nakon čišćenja i sušenja svi su uzorci otvarani na okluzijskoj plohi turbo-bušilicom i dijamantnim brusnim tijelom do krova pulpne komorice, koji je zatim odstranjen čeličnim svrdlom br. 2 do potpunog nestanka rogova pulpe. Ulazi u primarni mezio — bukalni, disto-bukalni i palatinalni kanal su uvijek bili vidljivi, dok se ulaz u sekundarni mezio — bukalni
kanal nije mogao vidjeti bez dodatnog uklanjanja dijela mezioaproksimalne stijenke pulpne komorice. U ovako prikazane kanale postavljeni su Kerr proširivači No 008-0010, a zatim je izvršeno uzdužno brušenje mezio-bukalnog i disto-bukalnoq korijena do prvog kontakta s površinom proširivača. Nakon uklanjanja proširivača izvršeno ie bojenie kanala polikolor bojama. U raspravi o rezultatima se aovori o broiu kanala u poiedinim korienovima prvog gornjeg kutnjaka. Najveću pažnju je privukao meziobukalni korijen zbog složenosti svoje morfologije. Od sveukupno ispitanih 443 prvih gornjih kutnjaka u meziobukalnom korijenu utvrđeno je 52 zuba s jednim kanalom ili 11.74%, 366 zubi ili 82. 62% s dva kanala i 25 zubi ili 5.64% s tn kanala. U distobukalnom korijenu su dva kanala utvrđena u 8 zubi ili 1.81%, dok su u palatinalnom korijenu dva kanala nađena samo u 4 zuba ili 0.9%. Koriienski kanali moraju imati različite međusobne odnose. U meziobukalnom koriienu slijeću se potpuno separirana dva kanala u 172 uzorka ili 46.99%, dva dielomično spojena kanala u 28 uzoraka ili 7.65% u dva kanala koji se međusobno spajaiu u predielu aoeksne trećine koriiena u 166 uzoraka ili 43 35%. U daljnjem tijeku rada se raspravljalo o povezanosti između pojave separiarnih kanala u meziobukalnom korijenu sa znakovima kalanja na apeksu korijena, kao i korelaciji između pojave dvostrukih kanala i strane čeljusti. Utvrđeno je da ne postoji signifikantna razlika između ove dvije pojave.

Ključne riječi

pulpa; korjenski kanali; morfologija

Hrčak ID:

117048

URI

https://hrcak.srce.hr/117048

Datum izdavanja:

15.12.1983.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 948 *