hrcak mascot   Srce   HID

Review article

Amiotrofična lateralna skleroza

Mira Bučuk ; Klinika za neurologiju, KBC Rijeka, Rijeka
Kristina Dijan ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Zoran Tomić ; Klinika za neurologiju, KBC Rijeka, Rijeka
Ivan Sonnenschein ; Klinika za neurologiju, KBC Rijeka, Rijeka

Fulltext: croatian, pdf (483 KB) pages 7-20 downloads: 5.860* cite
APA 6th Edition
Bučuk, M., Dijan, K., Tomić, Z. & Sonnenschein, I. (2014). Amiotrofična lateralna skleroza. Medicina Fluminensis, 50 (1), 7-20. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/118493
MLA 8th Edition
Bučuk, Mira, et al. "Amiotrofična lateralna skleroza." Medicina Fluminensis, vol. 50, no. 1, 2014, pp. 7-20. https://hrcak.srce.hr/118493. Accessed 9 May 2021.
Chicago 17th Edition
Bučuk, Mira, Kristina Dijan, Zoran Tomić and Ivan Sonnenschein. "Amiotrofična lateralna skleroza." Medicina Fluminensis 50, no. 1 (2014): 7-20. https://hrcak.srce.hr/118493
Harvard
Bučuk, M., et al. (2014). 'Amiotrofična lateralna skleroza', Medicina Fluminensis, 50(1), pp. 7-20. Available at: https://hrcak.srce.hr/118493 (Accessed 09 May 2021)
Vancouver
Bučuk M, Dijan K, Tomić Z, Sonnenschein I. Amiotrofična lateralna skleroza. Medicina Fluminensis [Internet]. 2014 [cited 2021 May 09];50(1):7-20. Available from: https://hrcak.srce.hr/118493
IEEE
M. Bučuk, K. Dijan, Z. Tomić and I. Sonnenschein, "Amiotrofična lateralna skleroza", Medicina Fluminensis, vol.50, no. 1, pp. 7-20, 2014. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/118493. [Accessed: 09 May 2021]

Abstracts
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je neurodegenerativna bolest koju karakterizira progresivna mišićna slabost. Očituje se znacima poremećaja gornjeg i donjeg motornog neurona. Prvi znak bolesti može biti asimetrična slabost i atrofija mišića ekstremiteta ili se najprije javljaju bulbarni simptomi. Bolest je progresivna i atrofija postepeno zahvaća sve mišiće. Bulbarni oblik bolesti brže progredira i nakon 2 do 3 godine dolazi do zatajivanja disanja, dok je kod spinalnog oblika bolesti preživljavanje nešto duže, 3 do 5 godina. Prosječna dob početka bolesti je 56 godina. Incidencija ALS-a u Europi je 2 – 3/100.000 u općoj populaciji. ALS u 90 % slučajeva nastaje sporadično (SALS), dok je 10 % familijarno (FALS). Uzrok nastanka ALS-a nije poznat. U 20 % familijarnih oblika i u 5 % sporadičnih oblika ALS-a nađena je mutacija gena koji kodira enzim Zn/Cu superoksid dizmutazu (SOD1), snažni antioksidans. Kao uzrok nastanka ALS-a danas se spominje toksično djelovanje glutamata, poremećaj imunoloških procesa, djelovanje neurotrofičnih čimbenika i čimbenika okoline (teški metali, pesticidi, trauma). Dijagnoza ALS-a temelji se na kliničkoj slici, elektrodijagnostičkom testiranju i isključenju stanja koja mogu imitirati ALS. Riluzol je jedini učinkoviti lijek koji produžuje vrijeme preživljavanja za prosječno 3 mjeseca. Optimalni tretman temelji se na liječenju simptoma i održavanju kvalitete života, osiguranih u multidisciplinarnom okruženju.

Keywords
bolest motornog neurona; bulbarni simptomi; elektromiografija; palijativna skrb; riluzol; zatajenje disanja

Hrčak ID: 118493

URI
https://hrcak.srce.hr/118493

[english]

Visits: 7.985 *