Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Sličnosti i razlike između Petrićevih i de Dominisovih pogleda o strukturi tvari

Snježana Paušek-Baždar ; Zavod za povijest i filozofiju znanosti, HAZU, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 498 Kb

str. 35-51

preuzimanja: 389

citiraj


Sažetak

Poznato je da su Frane Petrić i Marko Antun de Dominis djelovali u okviru oprečnih prirodnofilozofijskih sustava, prvi u okviru platoničkoga odnosno novoplatoničkoga, a drugi u okviru peripatetičkoga. No oni su o strukturi tvari izložili slična gledišta. Kad u Pankozmiji (1591) izlaže o krutim anorganskim tvarima, Petrić tvrdi da su one građene od čestica koje su nastale kontrakcijom od četvrtoga Petrićeva počela – fluida (fluor). Svojstva i raznolikosti krutih tvari ovise o omjeru tih čestica prema trećem Petrićevu počelu – toplini (calor). Tako je svaka tvar određena odnosom fluida i topline. Pri tome se fluid u tekućim i krutim tvarima pojavljuje u obliku »nedjeljivih tjelešaca« (corpuscula atoma). Te su čestice međusobno spojene tzv. ljepilom (gluten). U cijeloj povijesti znanosti Petrićev gluten prvi je začetak ideje o postojanju kemijske veze između čestica tvari. Danas znamo da je kemijska veza utemeljena na principu energije, a Petrić je gluten u 16. stoljeću uveo s pomoću principa topline.
U svom posljednjem tiskanom djelu Euripus (1624) de Dominis ne koristi nazive atomos i corpuscula atoma, nego govori o čestici (particula) i kuglici (globula). Oblik čestice uspoređuje sa zrnom slanutka ili leće. Oko okrugle čestice koja je smještena u središtu svijeta kružno se slažu ostale čestice zemlje, a potom vode. One zbog svoje okrugloće neće moći biti priljubljene jedna uz drugu, pa premda de Dominis to ne zaključuje, slijedi da između njih postoje mala područja praznog prostora. Stoga se de Dominisovo gledište o okruglim česticama tvari kosi s peripatetičkim naukom o nepostojanju praznog prostora.
Premda je Frane Petrić bio 31 godinu stariji od de Dominisa, gledišta filozofa iz Cresa o strukturi tvari znatno su inovativnija zato što on prvi put spominje postojanje »nečega« između čestica tvari što će se u kasnijem razvitku znanosti nazvati kemijskom vezom.

Ključne riječi

Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; platonička prirodna filozofija; peripatetička prirodna filozofija; fluid; toplina; gluten; kemijska veza

Hrčak ID:

118595

URI

https://hrcak.srce.hr/118595

Datum izdavanja:

1.11.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 977 *