hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova

Margareta Jelić ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Matea Šeruga ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Igor Mikloušić ; Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 183-200 preuzimanja: 280* citiraj
APA 6th Edition
Jelić, M., Šeruga, M. i Mikloušić, I. (2013). Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova. Socijalna ekologija, 22 (3), 183-200. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/118817
MLA 8th Edition
Jelić, Margareta, et al. "Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova." Socijalna ekologija, vol. 22, br. 3, 2013, str. 183-200. https://hrcak.srce.hr/118817. Citirano 22.07.2019.
Chicago 17th Edition
Jelić, Margareta, Matea Šeruga i Igor Mikloušić. "Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova." Socijalna ekologija 22, br. 3 (2013): 183-200. https://hrcak.srce.hr/118817
Harvard
Jelić, M., Šeruga, M., i Mikloušić, I. (2013). 'Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova', Socijalna ekologija, 22(3), str. 183-200. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/118817 (Datum pristupa: 22.07.2019.)
Vancouver
Jelić M, Šeruga M, Mikloušić I. Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova. Socijalna ekologija [Internet]. 2013 [pristupljeno 22.07.2019.];22(3):183-200. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/118817
IEEE
M. Jelić, M. Šeruga i I. Mikloušić, "Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova", Socijalna ekologija, vol.22, br. 3, str. 183-200, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/118817. [Citirano: 22.07.2019.]

Sažetak
„Teorija vidik-zaklon“ (Appleton, 1975) temelji se na pretpostavci da estetski doživljaj krajobraza odražava naše evolucijom određene preferencije ka staništima koja nam pružaju sigurnost. Teorijom
se pretpostavlja kako će krajobraz koji omogućuje da promatramo (vidik) bez da budemo primijećeni (zaklon) biti percipiran kao privlačniji, ugodniji i sigurniji. Cilj eksperimentalnog istraživanja bio je ispitati utječe li dodavanje komponenti vidika i zaklona pri oblikovanju otvorenih javnih prostora na percepciju privlačnosti i ugodnosti tih prostora. Za oblikovanje anketnog ispitivanja izabrana su dva javna prostora: park Bundek i park Maksimir. Anketni upitnik sastojao se od ukupno 10 vizualnih prikaza koji su bili modificirani na način da se svaki vizualni prikaz sastojao od tri fotografi je istog područja, a na svakoj od fotografi ja bila je naglašena jedna od komponenti (vidik, zaklon, vidik-zaklon). Anketiranje je provedeno putem interneta i socijalnih mreža a sudjelovalo je 263 sudionika. Sudionici su na pet prikaza preferirali prostore koji su sadržavali komponente vidik-zaklon, na četiri prostore s naglašenim zaklonom, a u jednom slučaju podjednako su preferirali opciju vidik-zaklon i opciju samo zaklon. Na temelju dobivenih rezultata u ovom istraživanju možemo zaključiti da su postavke teorije vidik-zaklon samo djelomično potvrđene.

Ključne riječi
oblikovanje gradskih parkova; privlačnost javnih površina; teorija vidik-zaklon; uređenje krajobraza

Hrčak ID: 118817

URI
https://hrcak.srce.hr/118817

[engleski] [njemački]

Posjeta: 663 *