hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava

Ivan Markešić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5067-1676 ; Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (165 KB) str. 201-219 preuzimanja: 421* citiraj
APA 6th Edition
Markešić, I. (2013). Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava. Socijalna ekologija, 22 (3), 201-219. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/118822
MLA 8th Edition
Markešić, Ivan. "Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava." Socijalna ekologija, vol. 22, br. 3, 2013, str. 201-219. https://hrcak.srce.hr/118822. Citirano 12.07.2020.
Chicago 17th Edition
Markešić, Ivan. "Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava." Socijalna ekologija 22, br. 3 (2013): 201-219. https://hrcak.srce.hr/118822
Harvard
Markešić, I. (2013). 'Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava', Socijalna ekologija, 22(3), str. 201-219. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/118822 (Datum pristupa: 12.07.2020.)
Vancouver
Markešić I. Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava. Socijalna ekologija [Internet]. 2013 [pristupljeno 12.07.2020.];22(3):201-219. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/118822
IEEE
I. Markešić, "Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava", Socijalna ekologija, vol.22, br. 3, str. 201-219, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/118822. [Citirano: 12.07.2020.]

Sažetak
Luhmann polazi od postavke da su moderna društva funkcionalno izdiferencirana na pojedinačne sustave kao što su politika, privreda, pravo, znanost, odgoj, religija, itd. i da ni jedan od tih pojedinačnih, međusobno jednakovrijednih, funkcionalnih sustava, čak ni politika koja bi trebala upravljati razvojem društva, ne može reprezentirati društvo kao cjelinu niti nastupati u ime toga društva. Temeljem takvoga teorijskog polazišta može se reći da do (samo)ugroze društva, kao komunikacijskog sustava, dolazi zbog toga što na katastrofe u okolnome svijetu (okolišu) ne reagira društvo kao cjelina, niti u njegovo ime to može učiniti bilo koji od izdiferenciranih pojedinačnih funkcionalnih (pod)sustava. Dakle, svaki pojedinačni sustav na te ugroze reagira isključivo na sebi svojstven način (privreda iz perspektive troškova /dobiti, politika iz perspektive izbornih šansi za dobivanje ili gubitak izbora, znanost iz perspektive novih istraživanja, religija iz perspektive okolnoga svijeta kao Božjeg stvorenja itd.).
Polazeći od postavke da izdiferencirani sustavi kao pojedinačni sustavi nisu u stanju riješiti nagomilane ekološke probleme, postavlja se sasvim razvidno pitanje: mogu li moderna društva uopće prevladati suvremenu ekološku krizu nastalu tehničkim razvojem? Odnosno, je li ekologija kao pojedinačni funkcionalno izdiferencirani (pod)sustav društva sposobna „iskomunicirati” ekološku ugroženost modernoga društva?

Ključne riječi
Niklas Luhmann; teorija sustava; diferencija sustav-okolni svijet (okoliš); ekološka ugroženost; funkcionalni (pod)sustavi društva; ekologija

Hrčak ID: 118822

URI
https://hrcak.srce.hr/118822

[engleski] [njemački]

Posjeta: 864 *