hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993)

Mirela Lenković

Puni tekst: hrvatski, pdf (146 KB) str. 89-103 preuzimanja: 441* citiraj
APA 6th Edition
Lenković, M. (2006). De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993). Obnovljeni Život, 61 (1), 89-103. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/945
MLA 8th Edition
Lenković, Mirela. "De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993)." Obnovljeni Život, vol. 61, br. 1, 2006, str. 89-103. https://hrcak.srce.hr/945. Citirano 11.05.2021.
Chicago 17th Edition
Lenković, Mirela. "De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993)." Obnovljeni Život 61, br. 1 (2006): 89-103. https://hrcak.srce.hr/945
Harvard
Lenković, M. (2006). 'De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993)', Obnovljeni Život, 61(1), str. 89-103. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/945 (Datum pristupa: 11.05.2021.)
Vancouver
Lenković M. De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993). Obnovljeni Život [Internet]. 2006 [pristupljeno 11.05.2021.];61(1):89-103. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/945
IEEE
M. Lenković, "De arte sacra isusovca Marijana Gajšaka (1944-1993)", Obnovljeni Život, vol.61, br. 1, str. 89-103, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/945. [Citirano: 11.05.2021.]

Sažetak
Marijan Gajšak (1944  1993), najveći umjetnik među hrvatskim isusovcima, teolog i liturg, poliglota i čovjek velike dobrote. U Zagrebu i Rimu završio je studij teologije, a likovnu naobrazbu stekao u Rimu i Parizu. Djelovao je kao profesor na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Njegova izložbena djelatnost obuhvaća više međunarodnih i skupnih izložbi, te četiri samostalne izložbe. Teoretskim radom De arte sacra (Zagreb, 1992), namijenjenom slušačima Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu, napravio je presjek kroz umjetnička razdoblja, baveći se problematikom sakralnih prostora. Započevši s pretkršćanskim prostorima, Gajšak obrađuje tri naglašeno različite tematske cjeline: poganske sakralne prostore, slavenska svetišta i židovski sakralni prostor. Nakon toga prelazi na temu kršćanskih sakralnih prostora. Sustavno ih je raščlanio po razdobljima, pregledno obuhvativši: ranokršćansko razdoblje, sakralni prostor Istočne crkve (6-16. stoljeće) te graditeljstvo Zapadne crkve, analizirajući predromaniku, romaniku i gotiku, renesansu i barok te 19. i 20. stoljeće. Dotaknuo je i teme poput traženja modela crkve-građevine, bavio se pitanjem crkve kao građevine «iznutra», gdje nastavlja s definiranjem unutarnjih crkvenih sadržaja, a oltar proučava kao polazište i središte crkve-građevine, ali i samim porijeklom ikonografije. Gajšak u svom teoretskom radu «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.

Hrčak ID: 945

URI
https://hrcak.srce.hr/945

[engleski]

Posjeta: 951 *