Izvorni znanstveni članak
Individualizam i kooperativizam seljaštva - prilog izučavanju kulturnih procesa na selu
Alija Hodžić
Sažetak
Modernizacijom proizvodnje i izlaskom na tržište
raste značaj individualnom gospodarstvu vanjskih
faktora proizvodnje. Putem tržišta društveno se izjednačuje
rad i otkriva neuspješnost poslovanja sitnog
poljoprivrednog proizvođača. Seljak pokušava
izbjeći taj neuspjeh prije svega mehanizacijom u
čemu dijelom uspijeva, ovisno o potencijalu svoga
gospodarstva. Da bi postigao dohodak paritetan dohotku
svoje socijalne okoline i zadovoljio narasle
potrebe, prisiljen je na rad izvan svoga gospodarstva
ili na njegovo napuštanje.
Svjedoci smo desakralizacije oruđa i demitologiziranja
zemlje i vlasništva kao temeljnih vrijednosti
seljaštva. Taj je proces vidljiviji u gospodarstva s
jačim ekonomskim osnovama i progresivnim tipom
ekonomske reprodukcije. Temeljna je kulturna promjena
da vezanost za gospodarstvo gubi svoju višeznačnost
(efektivni odnos, socijalno značenje, i
si.) ti reducira se na njegovu ekonomsku funkciju
(upotrebljivost i korisnost).
Autentičnost seljačke kulture temeljila se na autarkičnom
načinu proizvodnje i na njemu zasnovane
seljačke zatvorenosti. Njezina sadašnja neautentičnost,
tj. da kultura u suvremenom selu ima bitne
poticaje izvan sela, temelji se upravo na razgradnji
te autarkičnosti. To je globalna i epohalna
promjena kojom se seljaštvo dokida kao posebna
sociokulturna grupa.
Ključne riječi
Hrčak ID:
119437
URI
Datum izdavanja:
18.6.1981.
Posjeta: 1.062 *