Šumarski list, Vol. 138 No. 1-2, 2014.
Izvorni znanstveni članak
ROJENJE, GUSTOĆA I RASPORED POPULACIJE NA LOVNIM STABLIMA I PREZIMLJAVANJE ARIŠEVOG POTKORNJAKA (Ips cembrae) U ČEŠKOJ
Jaroslav HOLUŠA
; Faculty of Forestry and Wood Sciences, Czech University of Life Sciences, Praha, Czech Republic
Emanuel KULA
; Faculty of Forestry and Wood Technology, Mendel University in Brno, Brno, Czech Republic
Filip WEWIORA
; Faculty of Forestry and Wood Technology, Mendel University in Brno, Brno, Czech Republic
Karolina LUKÁŠOVÁ
; Faculty of Forestry and Wood Sciences, Czech University of Life Sciences, Praha, Czech Republic
Sažetak
Na cijelom arealu, od najniže nadmorske visine do subalpinskog pojasa, glavni domaćin potkornjaku Ips cembrae je europski ariš, Larix decidua Mill. Samo ponekad ova vrsta naseljava i smreku, Picea abies (L.) Karsten. Osnovna bionomija potkornjaka I. cembrae razlikuje se od ostalih vrsta roda Ips i više-manje je poznata. Unatrag nekoliko godina publicirano je tek nekoliko istraživanja vezano za bionomiju i zaštitu šuma od ovog štetnika. Cilj ovog rada je stjecanje novih saznanja oRojenju, kroz pokus korištenja sintetskih mamaca; kornjaši I. cembrae su se lovili pomoću Theysohn® naletnih klopki te korištenjem feromonskih pripravaka Cembräwit®;
Prostornoj i vremenskoj distribuciji kornjaša na lovnim stablima; u drugom dijelu ožujka zdrava stabla ariša obarana su radi postavljanja prvog seta lovnih stabala u razmaku od 10–15 m na rubovima sastojina. Krajem srpnja drugi set postavio se unutar sastojine. Ulazne rupe evidentirane su na četiri sekcije svakog lovnog stabla;
Prezimljavanju kornjaša; pet trupčića dužine 0,7 m dobivene iz gornjeg dijela četiriju lovnih stabala. Četiri trupčića iz svakog lovnog stabla postavljeni su na pet mjesta u ariševoj sastojini. Od kraja rujna u mjesečnim intervalima (listopad–siječanj) setovi sekcija postepeno su se premještali u kaveze u laboratoriju.
Ukupna sanitarna sječa koja se u Češkoj provodi zbog napada potkornjaka I. cembrae mala je u odnosu ukupnu sanitarnu sječu radi potkornjaka. S druge strane, u nekim europskim zemljama takvi napadi predstavljaju ozbiljan problem. Primjerice ekstremna suša u 2003. godini uzrokom je gradacija u Srednjoj Europi. Drvna masa zaražena potkornjacima I. cembrae u Češkoj kulminirala u 2006. godini sa trendom opadanja (slika 1, tablica 1), dok je u Poljskoj količina potkornjacima zaražene drvne mase povećana za šest puta između 2006. i 2007. godine.
Potkornjak I. cembrae najčešće ima 2 generacije godišnje (Slika 2). Proljetno izlaženje iz zimovališta počinje na nižim i srednjim nadmorskim visinama početkom svibnja, rjeđe krajem travnja. Potkornjaci druge generacije izlaze na prijelazu lipnja i srpnja. Nova generacija imaga obavlja dopunsko žderanje u kasno ljeto u granama mladih stabala ili u blizini larvalnog hodnika gdje ima svježe kore. Nakon dopunskog žderanja imaga prezimljavaju dijelom u hodnicima ispod tanke kore oblovine ili češće u šumskoj stelji.
U slučaju kada se ne stignu potpuno razviti, prezimljavaju kao ličinka ili kao kukuljica. Tada njihovo preživljavanje ovisi o vremenskim prilikama u zimi. Razmjer populacije koja prezimljava u stadiju imaga i njihova niša prezimljavanja ovisi o vremenskim prilikama u jesen i uvjetima koji vladaju kada završavaju razvoj. Dio potkornjaka koji rano završi razvoj napušta to mjesto i prezimljava u šumskoj stelji ili ostaje na mjestu gdje se hrani. Ispitali smo prisutnost prezimljujućih potkornjaka u trupčićima u zimi i njihovu aktivnost nakon što su premješteni u laboratorijske uvjete (slika 3). Produženo vrijeme napuštanja pokusnih trupčića potvrdilo je kako dio populacije prezimljuje kao larva i kukuljica. Potkornjaci koji prezimljavaju u stelji to čine blizu stabala na kojemu završavaju svoj razvoj.
Potkornjaci prve generacije naseljavaju lovna stabla kontinuirano od polovice svibnja, a druge generacije od polovice srpnja (tablica 2). Naseljavanje donjih dijelova stabla bilo je jednoliko u gotovo svim slučajevima, a samo je ponekad veća abundanca nađena u gornjem dijelu.
Duži materinski hodnici s manjem brojem položenih jaja i larvalnih hodnika (tablica 3) karakteriziraju sekcije iz gornjeg dijela debla lovnog stabla. Taj je odnos eksponencijalan, što se tumači interspecifičnom kompeticijom na prostoru za polaganje jaja između ženki i ograničenog resursa hrane između ličinki. Kako je gustoća hodnika na lovnim stablima bila jednolika, ženke su u tanjem floemu reagirale manjim brojem položenih jaja i povećavanjem udaljenosti između materinskih hodnika. Na taj način larvama su omogućile izradu dužih larvalnih hodnika i pristup adekvatnoj hrani.
Kontrola potkornjaka I. cembrae istovjetna je sa drugim vrstama potkornjaka koji dolaze na četinjačama i obavlja se:
(i) uzgojnim zahvatima: čistom sječom, selektivnom proredom, selekcijom;
(ii) kemijskim tretiranjem oborenih stabala;
(iii) mjerama izlova: lovnim stablima, lovnom oblovinom, klopkama, lovnom sječkom;
(iv) monitoringom uz pomoć feromonskih atraktanata, lovnih stabla/oblovine, vizualnim nadzorom, upitnicima.
U Europi se koriste četiri tipova feromonskih pripravaka: Cembräwit® (www.witasek.com), Cemprax (Shell Agrar Ltd.) (www.witasek.com), Cemsan (www.fluegel-gmbh.de) i Cembrodor. Feromonski pripravak Cembräwit® koristi se za ciljani ulov I. cembrae; tijekom pokusa i pregledavanjem ulova feromonskih klopki nisu zabilježeni ulovi neciljane floemofaune.
U terenskim pokusima, drvo posječeno u travnju prvo jer bilo napadnuto i intenzivno naseljavano. Za vrijeme pokusa lovna stabla promjera d1.3 30–45 cm pripremljena u drugoj polovici ožujka na osunčanoj poziciji bila su intenzivno napadnuta, a lovna stabla ostala su aktivna sve do prve kukuljice. Bez obzira na veliku abundancu ulaznih rupa, naseljavanje lovnih stabala nije se zaustavilo. Moguće je i da su se prethodno ubušeni potkornjaci ponovno ubušivali.
U usporedbi s drugim europskim vrstama potkornjaka roda Ips, evidentan je problem zaštite protiv I. cembrae iz razloga što se: (i) razvija u granama; (ii) određen dio populacije može prezimiti u šumskoj stelji (kao i druge Ips vrste), i (iii) stabla obrađena harvesterom nisu zaštićena protiv napada.
I. cembrae se razvija u granama koje su od 3 cm promjera. To se mora uzeti u obzir prilikom poduzimanja zaštitnih mjera. Uz to treba uništiti drvne ostatke i izbojke (paljenjem i malčiranjem) kako ne bi došlo do žderanja i rasploda štetnika u tom materijalu. Prorjedama u mladim sastojinama nezbrinuti drveni ostaci također budu napadnuti.
Kako I. cembrae može prezimiti u šumskoj stelji, uklanjanje stabala napadnutih potkornjacima, vjerojatno nije dovoljna učinkovita mjera u smanjivanju gustoće populacije. Produljen vegetacijski period te povoljne temperature povećavaju broj imaga koji prezimljuju u šumskoj stelji, što intenzivira opasnost od napada u proljeće.
Ariš nakon obrade modernim harvesterima u proljeće može biti uspješno koloniziran jedinkama Ips cembrae, ponajprije dijelova s tankom korom, što znači da je zaštita i dalje potrebna. Kada prorjedom materijal dodatno ostaje u sastojini, napad postaje ozbiljniji, zbog čega treba ostaviti prostorni ili vremenski razmak između sječe i prorjede.
Ključne riječi
Ips cembrae; lovno stablo s feromonskim pripravkom; lovno stablo; rojenje; disperzija; prezimljavanje
Hrčak ID:
119447
URI
Datum izdavanja:
28.2.2014.
Posjeta: 1.384 *