hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova

Maja Štambuk

Puni tekst: hrvatski, pdf (15 MB) str. 169-183 preuzimanja: 235* citiraj
APA 6th Edition
Štambuk, M. (1982). Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova. Sociologija i prostor, (77-78), 169-183. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/119620
MLA 8th Edition
Štambuk, Maja. "Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova." Sociologija i prostor, vol. , br. 77-78, 1982, str. 169-183. https://hrcak.srce.hr/119620. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
Štambuk, Maja. "Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova." Sociologija i prostor , br. 77-78 (1982): 169-183. https://hrcak.srce.hr/119620
Harvard
Štambuk, M. (1982). 'Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova', Sociologija i prostor, (77-78), str. 169-183. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/119620 (Datum pristupa: 28.09.2021.)
Vancouver
Štambuk M. Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova. Sociologija i prostor [Internet]. 1982 [pristupljeno 28.09.2021.];(77-78):169-183. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/119620
IEEE
M. Štambuk, "Sociodemografske promjene i perspektive razvitka sela Biokova", Sociologija i prostor, vol., br. 77-78, str. 169-183, 1982. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/119620. [Citirano: 28.09.2021.]

Sažetak
Makarska općina sa dva izrazito različita geografska
područja (primorska, podbiokovska zona i naselja
na Biokovu) zanimljiva je za proučavanje utjecaja
geografskih i ekonomskih prilika na ponašanje stanovnika.
Razvijenija podbiokovska zona zahvaljujući
turističkoj privredi, u posljednjim desetljećima bilježi
značajan napredak. Naselja na Biokovu pak nisu
mogla slijediti takav razvitak i počeše razvojno zaostajati.
Sve razvijenija privredna aktivnost u priobalnom
području nudila je dovoljno radnih mjesta
i za nekvalificirane radnike, i to je potaklo snažan
emigracijski val s Biokova. Opadanje broja stanovnika
u biokovskim selima (pravilo je da se najprije
odseljavaju mladi ljudi, dakle, radno aktivni, u fertilnoj
dobi i višeg obrazovanja) smanjilo je ekonomsku
i demografsku vitalnost ovog dijela makarske
općine. Osnovna privredna grana — poljoprivreda
— sve je zapuštenija, smanjuju se površine obrađenog
zemljišta, a posebno se zanemaruje stočarstvo,
unatoč njegovim usporednim prednostima-
U razdoblju 1961—1971. broj se stanovnika u naseljima
udaljenim od mora smanjio za 40,9%. Većina
se seli u priobalna naselja općine, pa je sama općina,
uz doseljavanje sa strane i prirodni priraštaj
u tom razdoblju, povećala svoje stanovništvo za
30,2%. Nastavi li se smanjivati broj stanovnika takvim
tempom, može se očekivati potpuno preseljenje
stanovnika iz biokovskih naselja u privredno razvijenija
područja. O selenju naime razmišlja većina stanovnika,
posebice omladina.

Hrčak ID: 119620

URI
https://hrcak.srce.hr/119620

[engleski]

Posjeta: 446 *