Izvorni znanstveni članak
Urbanizacija kao element kulturne transformacije sela
Alija Hodžić
Sažetak
U poslijeratnom razvitku jugoslavenskog društva izrazito
su snažna dva procesa posredovanjem kojih
ostvaruje se integracija seljaštva u globalno društvo:
industrijalizacija i urbanizacija.
Seljaštvo je procesom industrijalizacije dvostruko
zahvaćeno: masovnim ulaženjem u nepoljoprivredne
djelatnosti (napuštanjem poljoprivrede i sela ili samo
djelomično napuštanje poljoprivrede uz ostanak
na selu), ali i industrijalizacijom same poljoprivredne
proizvodnje. Širenje procesa industrijalizacije i
njegov intenzitet bitno su odredili prodor i oblike
procesa urbanizacije u seoske sredine, te ukupne
društvene prilike u selu.
Spontan razvitak u društvenoj organizaciji prostora
u potpunosti je i za relativno kratko vrijeme izmijenio
»sliku« sela i širih seoskih prostora. Jedna se
seoska naselja gase zato što više nemaju ni staračkih
domaćinstava, a druga se gase administrativnom
odlukom, pošto su se i društveno i prostorno
integrirala u gradska naselja.
Viša razina životnog standarda domaćinstaya odgovara
urbaniziranijim sadržajima čitava naselja, i obrnuto,
odsutnost prvoga u pravilu znači i odsutnost
drugih značajki urbanizacije. Širenje inovacija u selo
i među seosko stanovništvo, a to znači i prihvaćanje
urbanih sadržaja i načina života, ima kod seljaštva
određeni redoslijed ili »prioritet«. Seljaci brže
i masovnije usvajaju životno važne inovacije, tj.
ona materijalna dobra, postupke i ideje koje zahvaćaju
proizvodnju, stanovanje, prehranu, odijevanje
sve što je neposredno vezano za napredak života.
Zbog toga bi se moglo reći da modernizacija
seoskog domaćinstva i gospodarstva prethodi modernizaciji
(urbanizaciji) sela kao naselja.
Tek se na određenoj razini napretka proizvodnje i
boljitka životnog standarda stvara kod seoskog stanovništva
i potreba za većom opremljenošću naselja
i za njegovom većom povezanošću s okolinom.
Ključne riječi
Hrčak ID:
119674
URI
Datum izdavanja:
8.9.1983.
Posjeta: 1.842 *