Izlaganje sa skupa
Uloga ljudskog čimbenika u revitalizaciji slavonskog sela i poljoprivrede
Antun Šundalić
Sažetak
U ovom radu, izloženom na II. znanstvenom skupu s međunarodnim
sudjelovanjem Hrvatskog agroekonomskog društva “Izazovi hrvatskoj poljoprivredi
na početku XXI. stoljeća” (Poreč, 8.-11. studenoga 2000.), autor istražuje izglede
slavonskoga sela da u uvjetima postsocijalističke tranzicije i globalizacije dobije
visokoobrazovane stručnjake za poljoprivredu i gospodarstvo. Premda Slavoniju
više obilježava ruralnost nego urbanost, u slavonskom je gospodarstvu poljoprivreda
od sekundarnog značenja. Seosko je stanovništvo sve manje orijentirano na
poljoprivredu kao osnovnu životnu djelatnost, a način života u slavonskome selu je
sve teže označiti seoskom kulturom. Autor ovakvo stanje drži posljedicom tranzicijskih
promjena, agresije 1991.-1992. i okupiranosti značajnog dijela Slavonije i cijele
Baranje, te modernizacije koja smanjuje potrebu za aktivnim poljoprivrednim stanovništvom.
Dok je nekada selo svojom ključnom djelatnošću - poljoprivredom - bilo neposredno usmjereno na prirodu i o njoj ovisilo, danas je ta primarna veza zasjenjena ovisnošću
sela i poljoprivrede o gospodarskoj politici, koja - što je posebice razvidno
u instrumentariju agrarne politike - poljoprivredu i selo ostavlja “na čekanju”. Od
aktualne se hrvatske vlasti očekuje novo pozicioniranje sela i poljoprivrede u
društvenom razvoju (u strategiji globalnog razvitka), te kvalitetna demografska politika
i novi poticaji razvoja poljoprivrede kroz primjenu znanstveno-tehnoloških
dostignuća artikulirani poljoprivrednom i tehnološkom politikom, jer je njihov instrumentarij (primjeren novom društvenom i gospodarskom kontekstu) uvjet zadržavanja mladoga stanovništva u selu. U svemu tome je ipak ključan činilac ljudski faktor - obrazovan stručnjak za poljoprivredu i gospodarstvo. Hoće li ga selo dobiti u obliku adekvatne profesije (korpus stručnog znanja i umijeća, općih društvenih znanja i etike) djelomičan odgovor daje pregledno istraživanje provedeno na kvotnom uzorku od 150 studenata Poljoprivrednoga i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kako je selo privlačno svega četvrtini budućih agronoma i ekonomista, kako ih manje od trećine profesionalnu perspektivu vidi u selu a tek četvrtina ih svoju perspektivu vezuje uz oživljavanje poljoprivrede i seoskog gospodarstva, autor drži da poljoprivreda neće dobiti
stručnjake i smatra upitnim smisao njihovog studija.
Ključne riječi
revitalizacija; ljudski čimbenik; deagrarizacija; deruralizacija
Hrčak ID:
120117
URI
Datum izdavanja:
8.12.2000.
Posjeta: 1.130 *